KAKO JE PRVA AVIONSKA KOMPANIJA SPOJILA CENTRE BIVŠE KRALJEVINE: Objavljena knjiga "Aeroput" istoričara Bojana Dimitrijevića i Ilije Kukobata

В.Ц.С.

13. 03. 2024. u 13:20

KNjIGA "Aeroput" istoričara Bojana Dimitrijevića i Ilije Kukobata, objavljena je nedavno u zajedničkom izdanju Arhipelaga i Instituta za savremenu istoriju iz Beograda, u ediciji Vreme i priča.

КАКО ЈЕ ПРВА АВИОНСКА КОМПАНИЈА СПОЈИЛА ЦЕНТРЕ БИВШЕ КРАЉЕВИНЕ: Објављена књига Аеропут историчара Бојана Димитријевића и Илије Кукобата

Arhipelag

Reč je o nepoznatoj i zanimljivoj istoriji društva za vazdušni saobraćaj koje je postojalo od 1927. do 1948. godine. Nastao u Kraljevini Jugoslaviji, "Aeroput" deluje i u prvim godinama socijalističke Jugoslavije.

Kako navode izdavači, Jugoslovensko društvo za vazdušni saobraćaj "Aeroput" tipičan je izdanak opšteg razvoja vazduhoplovstva između dva svetska rata, kako u domenu ideje, ljudi i aviona koji su ga činili, tako i u domenu unutrašnje i spoljne politike Kraljevine. Formalno je postojao dve decenije, ali je letački bio aktivan u ukupno 14 letačkih sezona. Za to vreme je uspostavio vazdušni saobraćaj u Kraljevini, povezujući regionalne centre s prestonicom, ali i Beograd s važnim centrima susednih država.

Nastao je u krugu oduševljenih pristalica avijacije, od kojih su mnogi bili veterani Prvog svetskog rata i borili se u vazduhu s protivnicima. Podržali su ga predstavnici države, vojske, krupnog kapitala, bankari, ali i masonerija, uglavnom iz jugoslovenske prestonice i nekoliko regionalnih centara. Tadašnja javnost je pratila razvoj vazduhoplovstva i u svetu, i u Jugoslaviji, ali su tek daljinski let pilota Sondermajera i Bajdaka od Pariza do Bombaja i nazad do Beograda, kao i otvaranje beogradskog aerodroma 1927. godine, dali potreban impuls upisivanju akcija i podršci države za početak rada Društva.

Arhipelag

Prva linija je spojila Beograd i Zagreb, 1928. godine, a potom su povezivani i Skoplje, Sušak, Sinj-Split, nešto kasnije i Ljubljana, Sarajevo, Dubrovnik, Podgorica... Tako je prevladavana loša drumska i spora železnička mreža. Ujedno, vazdušne linije su imale ulogu spajanja delova nove države, nastale iz nekoliko predratnih. To je bitna uloga "Aeroputa", naglašavaju autori, posebno u kontekstu političkih odnosa Beograda, Zagreba i Ljubljane, kao prestonica tri konstitutivna naroda Kraljevine. Vazdušni saobraćaj tretiran je kao sredstvo za učvršćivanje jugoslovenske države i nacije. Istorija društva za vazdušni saobraćaj postaje tako neobična istorija jedne zemlje i jedne epohe.

Knjiga "Aeroput" opisuje velike trenutke u razvoju društva, otvaranje novih linija i nabavku modernih aviona, najpoznatije pilote, kao i avionske katastrofe u istoriji. Sadrži i veliki broj fotografija, uključujući i fotografije čuvenih jugoslovenskih pilota između dva svetska rata.

- Aeroplani "Aeroputa" krstare u svim pravcima velike Kralj(evine) Jugoslavije, preleću njene granice i dopiru na sever do prestonice Austrije, na jug do Soluna, glavnog grada istočnog Sredozemnog mora, spuštaju se na krajnjem zapadu naše Otadžbine kod Sušaka i vezuju Bosnu, kršnu Hercegovinu i neprohodnu Crnu Goru u četiri sata leta za prestonicu Države - beleži jedan tadašnji publicista slaveći uspehe i domete Društva za vazdušni saobraćaj.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MI SMO USPAVANI DIV, DRUGO MESTO NA TABELI NIJE OPCIJA! Prvo obraćanje novog trenera Partizana od kad je stigao u klub