IMA LI AMERIKA PLAN DA UNIŠTI EU UZ POMOĆ ZELENSKOG: Evropa će doći do prosjačkog štapa
FRANCUSKI političar i lider pokreta Patrioti Florijan Filipo tvrdi da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen žele da Ukrajina bude deo Evropske unije jer je to plan SAD za slabljenje Evrope.
Foto: Profimedia
- Članstvo Ukrajine u EU služi američkim interesima: zato to žele Zelenski i Ursula. To će doliti ulje na vatru u sukobu sa Rusijom i oslabiti evropske zemlje koje će morati da se nose sa novom korumpiranom i osiromašenom članicom! - napisao je Filipo na Tviteru.
Filipo, svojevremeno potpredsednik Nacionlanog fronta i strateški direktor predsedničke kampanje Marin Lepen za izbore 2011. više puta je kritikovao zapadne države zbog finansijske podrške Ukrajini i isporuke vojne opreme za Oružane snage Ukrajine, koje, kako je naveo, produžavaju sukob u toj istočnoevropskoj zemlji.
U isto vreme, francuski političar je pozvao na ukidanje restriktivnih mera Evropske unije Moskvi. On je odluke Brisela u energetskom sektoru nazvao "ludim", a same restriktivne mere "glupim".
I u Velikoj Britaniji se polemiše o lošim stranama eventualnog ulaska Ukrajine u EU. Pravi razlog zašto Evropska unija ne žuri da prizna Ukrajinu je pretnja bankrota, rekao je Džejms Krisp, urednik britanskog lista Telegraf.
Troškovi i tenzije u bloku
- EU ne može da ubrza proces ulaska Kijeva u blok, iz straha da će i sama bankrotirati. Kada Ukrajina postane članica EU, Brisel će biti u obavezi da joj obezbedi stotine milijardi evra finansiranja i pomoći, što će zahtevaju dugu i bolnu reviziju pravila - rekao je on.
Finansiranje je, smatra Krisp, ne jedini, ali svakako najozbiljniji faktor zbog kojeg članstvo postsovjetske republike u EU može biti dugo na čekanju. Autor je priznao da na Zapadu više nije moguće sakriti koliko teško, dugotrajan i skup može postati konačan prijem Ukrajine u Evropsku uniju.
On je objasnio da će u slučaju ulaska u EU ta država biti peta po veličini u Uniji, ali - najsiromašnija. Kvalifikovaće se za velika plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike zbog velike površine pogodne za obradu, a takođe će moći da traži novac iz kohezionih fondova EU, koji su dizajnirani da poboljšaju životni standard u bloku.
Istovremeno, Kijev će od Evropske unije dobijati mnogo više nego što plaća, što će verovatno naljutiti mnoge druge države, na primer Portugal i Češku, koje će proširenjem bloka postati „neto platiše“.
Krisp je dodao da će svaki ustupak Kijevu iz Brisela izazvati nerazumevanje među drugim zemljama koje godinama tvrde da će se pridružiti EU.
- Ubrzanje procesa članstva Ukrajine imaće i druge implikacije na politiku proširenja EU. Najmanje šest zemalja Zapadnog Balkana je ispred Kijeva u redu za pristupanje. Gruzija i Moldavija su pratile Ukrajinu u traženju članstva - rekao je, između ostalog, Krisp.
Volodimir Zelenski je krajem februara prošle godine potpisao molbu za pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji, a u junu je ova zemlja sa Moldavijom dobila status kandidata za ulazak. Međutim, obe zemlje tek treba da ispune mnoge uslove i sprovedu velike reforme.
BONUS VIDEO: PODRŠKA OD TERMINATORA - Snimci ruskih oklopnih vozila tokom borbe u Ukrajini
(RIA)
Preporučujemo
"NAUČITE SVOJU DECU..." Karleuša brutalno odreagovala na vest o Beo Zoo vrtu (FOTO)
04. 02. 2023. u 12:56
ROĐEN KAO BEHLjULj BEHLjULjI: Zašto je Beki promenio ime - i ko je bio "kum"
04. 02. 2023. u 15:08
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (3)