SVE TEME U SENCI UKRAJINE Tramp: doći će i Rusi. Zaharova: Ruski zvaničnici nisu pozvani

Ивана Станојевић
Ivana Stanojević

14. 02. 2025. u 09:00

PREGOVORI koje su SAD najavile sa Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, "uzele su šou" ostalim temama na 61. Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji koja je juče počela u prestonici nemačke pokrajine Bavarske. Trodnevnom skupu o pitanjima spoljne i bezbednosne politike i budućnosti transatlantskih odnosa, prisustvuje 60 šefova država i vlada kao i više od stotinu ministara. Među gostima kancelara Olafa Šolca u Minhenu su i ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski, kao i potpredsednik Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio, koji predvode delegaciju nove američke administracije.

СВЕ ТЕМЕ У СЕНЦИ УКРАЈИНЕ Трамп: доћи ће и Руси. Захарова: Руски званичници нису позвани

Foto: AP

Napor šefa Bele kuće Donalda Trampa za pregovore između njega i šefa Kremlja Vladimira Putina o budućnosti Ukrajine, izazvao je pometnju pre početka konferencije. Zapadni saveznici i Kijev, strahovali su da će biti izostavljeni iz razgovora.

- Rusija će 14. februara biti u Minhenu sa našim predstavnicima - najavio je Tramp, dan uoči konferencije u Beloj kući. - Uzgred, Ukrajina je takođe pozvana. Nisam siguran ko će koju zemlju predstavljati. Ali tamo će biti visoki zvaničnici Rusije, Ukrajine i SAD.

Portparolka ruskog MIP, Marija Zaharova, juče je, međutim, izajvila da ruski zvaničnici neće prisustvovati konferenciji, "jer Rusija nije pozvana na događaj". Zaharova je rekla da se konferencija promenila tokom godina i da je od bezbednosnog postala "događaj koji podržava režim u Kijevu, uključen u sprovođenje bezbednosnih politika, destruktivnih po bezbednost Evrope".

S druge strane, nemačke vlasti, suočile su se sa "bombom" u svom dvorištu. Posle napada avganistanskog tražioca azila(24), koji je brzinom od 130 kilometara na sat uleteo u masu okupljenu u Minhenu, u organizaciji sindikata Verdi, pri čemu je povređeno najmanje 30 ljudi, Šolc je zahtevao hitnu deportaciju ovog imigranta. Istražitelji vide "dokaze ekstremističke pozadine". Po navodima vlasti, osumnjičeni je legalno boravio u Nemačkoj. Politika migracija, još jednom je, time, izbila u prvi plan, uoči saveznih parlamentarnih izbora 23. februara.

Avganistanski talibani, saopštili su juče da su spremni da sarađuju sa Nemačkom na deportaciji avganistanskih tražilaca azila u zamenu za ponovno uspostavljanje konzulata u Nemačkoj.

- Pokazali smo da smo spremni da ponovo uspostavimo konzularne službe za Avganistance u Nemačkoj koje bi pokrivale sve aspekte migracije - kažu u talibanskom MIP, prenosi Dojče vele.

Navodi se i da Avganistan, međutim, nije spreman da dozvoli deportacije preko trećih zemalja kao što je, recimo, Pakistan, za koje kažu da bi prekršile postojeće međunarodne konvencije i bile opasnost po nacionalnu bezbednost Avganistana. Talibani su se vratili na vlast u Avganistanu 2021. godine posle povlačenja koalicionih trupa predvođenih SAD, podsećaju mediji.

Dnevni red

U HOTELU "Bajeriše hof" u Minhenu, okupili su se svetski lideri, kreatori politike i eksperti sa ciljem da razmotre hitna bezbednosna pitanja. Osim situacije u Ukrajini, tu je kriza u Gazi, kao i promenljiva dinamika međunarodnih saveza.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NOVA ADRESA, ISTI HUMANI CILJEVI: Fondacija Mozzart nastavlja plemenitu misiju i u 2025. godini