MOĆNA KINESKA RAKETA IMALA PRVI BORBENI DEBI: Projektil vazduh-vazduh PL-15 korišćen protiv indijskih lovaca (VIDEO)

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

08. 05. 2025. u 18:45

JEDNOG mirnog jutra u Hošiarpuru, malom gradu u indijskoj državi Pendžab, lokalne vlasti su naišle na zapanjujuće otkriće: fragmente rakete vazduh-vazduh PL-15 kineske proizvodnje razbacane po polju.

МОЋНА КИНЕСКА РАКЕТА ИМАЛА ПРВИ БОРБЕНИ ДЕБИ: Пројектил ваздух-ваздух ПЛ-15 коришћен против индијских ловаца (ВИДЕО)

Foto vikipedija / Alert5

Ostaci, koje su potvrdili indijski zvaničnici, označavaju prvu dokumentovanu upotrebu ovog naprednog oružja u borbi, što je sumorna prekretnica u eskalaciji sukoba između nuklearno naoružanih suseda Indije i Pakistana. Otkriće, objavljeno 7. maja 2025. godine, dolazi usred žestoke razmene raketnih i vazdušnih udara, izazvanih smrtonosnim terorističkim napadom u Kašmiru dve nedelje ranije.

Kako tenzije dostižu najviši nivo u poslednjih nekoliko decenija, prisustvo kineskog oružja u sukobu pokreće hitna pitanja o promenljivoj ravnoteži snaga u Južnoj Aziji i rastućoj ulozi Pekinga u regionu.

Sukob je izbio nakon stravičnog napada 22. aprila 2025. godine, kada je 26 ljudi, uglavnom turista, ubijeno u slikovitoj dolini Bajsaran blizu Pahalgama u delu Kašmira kojim upravlja Indija.

Indija je brzo okrivila militantne grupe sa sedištem u Pakistanu, tačnije Laškar-e-Taibu, za organizovanje napada, optužbu koju je Pakistan odlučno negirao. Kao odgovor, Indija je pokrenula operaciju Sindur u ranim jutarnjim satima 7. maja, koordinisani udar u kojem su učestvovale njena vojska, mornarica i vazduhoplovstvo – prva zajednička operacija te vrste od rata 1971. godine.

Indijske snage su ispalile precizne projektile, uključujući projektile SCALP i bombe HAMMER, ciljajući devet navodnih terorističkih kampova širom Pakistana i Kašmira kojim upravlja Pakistan, uključujući uporišta Džaiš-e-Mohamad u Bahavalpuru i Laškar-e-Taiba u Muridkeu. Indijske vlasti su insistirale da su udari bili „fokusirani, odmereni i neeskalatorni“, izbegavajući pakistansku civilnu ili vojnu infrastrukturu.
Pakistan je osudio napade kao „čin rata“, prijavivši civilne žrtve, uključujući 13 ljudi poginulih u raketnom napadu na džamiju u Bahavalpuru, među kojima su bile dve trogodišnje devojčice.

Portparol pakistanske vojske, general-potpukovnik Ahmed Šarif Čaudri, tvrdio je da su udari pogodili šest civilnih područja, odbacujući indijske tvrdnje o ciljanju terorističke infrastrukture kao „neosnovane i nerazumne“. Pakistansko ratno vazduhoplovstvo je uzvratilo, tvrdeći da je oborilo pet indijskih aviona, uključujući dva aviona i dron, iako indijski zvaničnici još uvek nisu potvrdili ove gubitke.
Usred haosa, otkriće ostataka PL-15 u Hošiarpuru sugeriše da je pakistansko ratno vazduhoplovstvo rasporedilo kinesku raketu protiv indijskih meta, što podvlači tehnološku eskalaciju sukoba.

PL-15, koju je razvila Kineska korporacija za vazduhoplovnu industriju (AVIC), je raketa vazduh-vazduh dugog dometa dizajnirana da napadne ciljeve visokog značaja kao što su avioni za rano upozoravanje i kontrolu u vazduhu [AWACS], tankeri i borbeni avioni na udaljenostima većim od 124 milje (približno 200 km).

Prvi put testirana 2012. godine, a navodno je ušla u upotrebu Kineskog narodnooslobodilačkog vazduhoplovstva [PLAAF] 2018. godine, raketa se može pohvaliti aktivnim radarskim navođenjem, dvostrukim impulsnim raketnim motorom na čvrsto gorivo i brzinama koje prelaze 5 Maha. Njen napredni navigacioni sistem, sa aktivnim elektronski skeniranim radarom [AESA], omogućava joj da prati i dejstvuje na ciljeve sa visokom preciznošću, čak i u osporavanim uslovima.

Procenjuje se da domaća verzija PL-15 ima domet od 124 do 186 milja (300 km), dok izvozni model, poznat kao PL-15E, koji koristi Pakistan, ima smanjeni domet od približno 90 milja (145 km), prema objavama na X koje analiziraju mogućnosti rakete.

Raketa je prvenstveno raspoređena na pakistanskim lovačkim avionima JF-17 Thunder Block III, višenamenskim avionima koje su zajednički razvili Pakistan i Kina. Samo nekoliko dana pre otkrića u Hošiarpuru, Pakistansko ratno vazduhoplovstvo objavilo je snimak koji prikazuje JF-17 naoružane raketama PL-15 i PL-10, opisujući ih kao „moćan udarac PAS-a“.

PL-10, raketa kratkog dometa vođena infracrvenim zračenjem, dopunjuje PL-15, pružajući mogućnosti bliske borbe. JF-17, opremljen AESA radarom i modernom avionikom, služi kao svestrana platforma za ovo oružje, omogućavajući Pakistanu da projektuje vazdušnu snagu preko svojih granica.

Brza isporuka raketa PL-15 Pakistanu, za koje se navodno direktno nabavljaju od PLAAS-a, a ne izvozne varijante, ističe dubinu kineske vojne podrške svom savezniku, posebno kako su se tenzije sa Indijom pojačale nakon napada u Pahalgamu.

Koreni sukoba sežu do decenija rivalstva oko Kašmira, spornog regiona podeljenog između Indije i Pakistana od njihove podele 1947. godine. Dve nacije su vodile tri rata i brojne okršaje, a Kašmir je često služio kao žarište.

Vazdušni napad u Balakotu 2019. godine, kada je Indija ciljala kamp Džaiš-e-Mohamed u Pakistanu nakon samoubilačkog bombaškog napada u Pulvami, obeležio je prethodni vrhunac tenzija.

Tokom tog sukoba, pakistanske vazduhoplovne snage su koristile rakete AIM-120C-5 AMRAAM, koje su isporučile SAD, da bi oborile indijski MiG-21, iako tvrdnje o dodatnim obaranjima ostaju nepotvrđene.

Međutim, trenutna kriza uvodi novu dimenziju sa borbenim debijem PL-15, signalizirajući rastući uticaj Kine u vojnoj dinamici regiona.

Indijske vazduhoplovne snage, opremljene mešavinom ruskih Su-30MKI, francuskih Rafala i domaćih lovaca Tejas, oslanjaju se na raznovrstan arsenal raketa vazduh-vazduh. Domaća Astra Mk1, sa dometom od 62 do 75 milja (120 km), i evropski MBDA Meteor, koji prelazi 124 milje (200km) na mlaznjacima Rafal, ključne su komponente.

Meteor, sa svojim ramdžet pogonom, smatra se jednom od najnaprednijih raketa vazduh-vazduh na svetu, nudeći superiornu manevarsku sposobnost i nemogućnosti bekstva u određenim zonama u poređenju sa PL-15.

Međutim, prošireni domet PL-15 pruža pakistanskim pilotima mogućnost da se sukobe sa indijskim avionima sa bezbednijih udaljenosti, potencijalno nadoknađujući tehnološku prednost naprednijih indijskih platformi. Objave na X-u spekulisale su da bi PL-15 mogao da izazove indijske Rafale, iako takvim tvrdnjama nedostaje nezavisna verifikacija.

Kineske vojne veze sa Pakistanom, formalizovane kroz decenije saradnje, produbile su se poslednjih godina. Kinesko-pakistanski ekonomski koridor [CPEC], infrastrukturna inicijativa vredna 62 milijarde dolara, ojačala je ekonomske veze, dok su zajednička ulaganja poput programa JF-17 učvrstila odbrambenu saradnju.

Brza isporuka raketa PL-15 od strane Kine Pakistanu, kako je objavio Firstpost 28. aprila 2025. godine, naglašava dobro organizovan lanac snabdevanja sposoban da brzo reaguje na krize. Ovo partnerstvo omogućava Pakistanu pristup naprednom naoružanju, obuci i transferu tehnologije, pozicionirajući ga kao protivtežu indijskoj vojnoj modernizaciji.

Indija, nasuprot tome, diverzifikuje svoje dobavljače, nabavljajući oružje od Rusije, Sjedinjenih Država i Francuske, strategija koja smanjuje zavisnost, ali komplikuje logistiku.

Otkriće ostataka PL-15 pokrenulo je debatu o strateškim namerama Kine. Snabdevanjem Pakistana naprednim raketama, Peking ne samo da jača svog saveznika već i testira svoje oružje u stvarnom sukobu, potencijalno povećavajući svoju privlačnost na globalnom tržištu oružja.

Borbena upotreba PL-15 mogla bi poslužiti kao primer kineskih vazduhoplovnih sposobnosti, slično kao što je američki AIM-54 Feniks promenio percepciju vazdušne borbe 1970-ih. Za Indiju, prisustvo rakete naglašava izazov suprotstavljanja tehnološki opremljenom protivniku koga podržava globalna sila.

Nju Delhi je već aktivirao svoje ruske sisteme protivvazdušne odbrane S-400, dometa od 40 do 400 milja (35-350 km), kako bi odvratio pakistanske upade, kako je izvestila indijska televizija 7. maja 2025. godine.

Međunarodne reakcije na sukob bile su oprezne, ali hitne. Američki državni sekretar Marko Rubio, u saopštenju od 6. maja 2025. godine, izrazio je nadu u brzo rešenje, napominjući kontinuiranu saradnju sa indijskim i pakistanskim liderima.

Katarsko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je na diplomatska rešenja, upozoravajući da „svet ne može sebi da priušti vojnu konfrontaciju između Indije i Pakistana“. Udari su povukli paralele sa prošlim krizama, ali učešće naprednog kineskog oružja uvodi novi sloj složenosti.

Domet i mogućnosti PL-15 mogli bi da primoraju Indiju da ubrza sopstvene raketne programe, kao što je Astra Mk3, ili da traži sisteme sledeće generacije poput američkog AIM-260 JATM, koji je još uvek u razvoju.

Istorijski gledano, rakete vazduh-vazduh su oblikovale moderno ratovanje, od debija AIM-9 Sidewinder u Vijetnamskom ratu do dominacije AMRAAM u Zalivskom ratu. Ulazak PL-15 u borbu označava sličnu prekretnicu za Kinu, čija je vazduhoplovna industrija brzo smanjila jaz sa zapadnim kolegama.

Za razliku od rakete „Meteor“, koja je imala ograničenu borbenu upotrebu, ili rakete AMRAAM, koja je testirana u višestrukim sukobima, performanse rakete PL-15 ostaju nedokazane van ovog angažmana.

Njegova efikasnost zavisi od radarskog i elektronskog ratnog sistema aviona JF-17, koji mogu zaostajati za naprednijim indijskim platformama. Ipak, domet rakete nudi psihološku prednost, signalizirajući Indiji da Pakistan može da udari iz daljine.
Ljudski danak u sukobu je već očigledan. U Pakistanu, slike oštećenih zgrada i povređenih civila podstakle su javno negodovanje, a demonstranti su palili indijske zastave, kako je izvestio ABC News 7. maja 2025. U Indiji su napadi pozdravljeni kao odlučan odgovor na terorizam, a ministar odbrane Radžnat Sing pohvalio je vođstvo premijera Narendre Modija.

Ipak, smrti civila koje je prijavio Pakistan, uključujući i one u Bahavalpuru, privukle su međunarodnu pažnju, komplikujući indijsku priču o preciznom ciljanju. Ostaci rakete PL-15 u Hošiarpuru, u međuvremenu, služe kao opipljiv podsetnik na tehnološke uloge sukoba.

Dok se prašina sleže nad Hošiarpurom, borbeni debi PL-15 odjekuje van bojnog polja. Za Sjedinjene Države odobrenje Bajdenove administracije za rakete AIM-120C-8 AMRAAM za Saudijsku Arabiju, objavljeno 2. maja 2025. godine, odražava širi napor da se uravnoteži izvoz kineskog i ruskog oružja.

Za Indiju i Pakistan, sukob rizikuje da se pretvori u širu konfrontaciju, sa nuklearnim arsenalima koji prete katastrofom. PL-15, iako jedno oružje, otelotvoruje presek tehnologije, geopolitike i rivalstva koje pokreće ovu krizu.

Put napred ostaje neizvestan. Hoće li Indija i Pakistan deeskalirati, kako svetski lideri pozivaju, ili će debi PL-15 najaviti novu trku u naoružanju u Južnoj Aziji? Uloga Kine, kao dobavljača i potencijalnog korisnika, komplikuje jednačinu.

Za sada, fragmenti rakete u Hošiarpuru predstavljaju oštro upozorenje: u regionu punom napetosti, napredna tehnologija može i odvratiti i provocirati, sa posledicama koje se šire daleko izvan potkontinenta.

(bulgarianmilitary.com/Bojko Nikolov)

BONUS VIDEO - PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

IZABRAN NOVI PAPA: Beli dim izbija iz Sikstinske kapele