ĐURĐEVI STUPOVI SU MOJ DOM Istoričarka iz Japana za "Novosti": Zadivljena sam srpskim manastirima
04. 04. 2023. u 13:44
DOK je studirala istoriju umetnosti na Univerzitetu u Okijami, Japanka Saći Šimada učila je i o vizantijskoj umetnosti i zavolela srpsku srednjovekovnu. Kasnije, na master-studijama, dobila je stipendiju od jugoslovenske vlade i tri godine provela u Beogradu. Od tada se vanredna profesorka Ženskog univerziteta "Ćisen" u Tokiju mnogo puta vraćala u Srbiju.
Najnovije iz rubrike

DEVOJAČKI UKRASI PO PRABAKINOJ MUSTRI - U "Domu Ocića" u Dalju za pet godina postojanja održane brojne raznovrsne radionice
ZA pet godina postojanja Udruženje "Đorđe Ocić" iz Dalja postalo je prepoznatljivo po raznovrsnim i inovativnim kulturnim događajima koje organizuje u porodičnoj kući "Domu Ocić", u kojoj je rođen i pisac čije ime Udruženje nosi.
24. 02. 2025. u 14:21

"MAJKE SU DECU VADILE IZ GROBOVA" Potresno svedočenje o proterivanju Srba iz Sarajeva: Pred tom jezom i užasom, nisam imala pravo na suze
EGZODUS sarajevskih Srba, njih oko 150.000, koji se desio krajem februara i početkom marta 1996. godine, ostao je jedna od najpotresnijih slika moderne istorije srpskog naroda. Herojski braneći svoja ognjišta tokom rata, Srbi su, iako pobednici na bojnom polju, bili prinuđeni da napuste Sarajevo, podnoseći najveću žrtvu u stvaranju Republike Srpske.
23. 02. 2025. u 07:00

USTAV IZ 1974. PISALA I TAJNA SLUŽBA BRITANIJE: Još 1943. agenti SOE preporučivali politiku drobljenja srpskog etničkog prostora
KADA je 21. februara 1974. proglašen Ustav SFRJ koji je konfederalizovao i razorio sopstvenu državu, on nije bio autentični proizvod Brozove političke vrhuške, već deo britanske strategije za posleratnu Jugoslaviju napisane u aprilu 1943, otkrio je prerano preminuli istoričar i pravnik dr Miroslav Svirčević. Teško je objašnjivo ignorisanje ovog intrigantnog otkrića posle 2014. kada je mladi naučnik preminuo u 44. godini.
23. 02. 2025. u 06:40

GODIŠNJICA DRUGE OBNOVE MANASTIRA RAČA: Božja milost sačuvala kolevku srpske kulture
Od tog dana 1795. kada je u ruševinama zatekao manastir Raču, od Turaka uništenu kolevku srpske književnosti i moderne kulture, navršilo se 230 godina. Episkop, zamenik beogradskog mitropolita, ustanički vojvoda, arhimandrit, a tada devetnaestogodišnji mladić Hadži Melentije Stevanović, obnovio je svetinju u podnožju Tare za samo godinu dana, narodni pesnik je ove događaje sačuvao u epu „Početak bune na dahije“, tako se dogodilo da je Božja milost kroz duh jednog velikana od propasti sačuvala zadužbinu kralja Dragutina iz 13. veka koja i danas traje kao večiti, neizbrisivi zalog srpske vere i kulture.
22. 02. 2025. u 11:20

ČETIRI JUNAKINJE IZ LUČANA: Marijana, Ivana i Slađana odvajaju sredstva od plata, a Marija od penzije, za pakete hrane, kućne hemije...
ŽENE iz Lučana, njih četiri, već godinama su jedina ili retka svetla tačka u životima mnogih nevoljnika, bolesnih, beznadežnih i socijalno ugroženih pojedinaca, pa čak i porodica u dragačevskom kraju. Marijana Maša Dunjić (32), Ivana Tomašević (40), Slađana Rendulić (44) i Marija Mara Đokić (45), obilaze porodice lošijeg materijalnog stanja, nose im pakete hrane i proizvoda kućne hemije, a ako u tim porodicama ima dece, nose im i novogodišnje paketiće, garderobu i igračke. Obilaze i stare koji su ostali sami na selima i donose im lekove i hranu. Sve to sredstvima koja njih tri same mogu da izdvoje od plate koju primaju u jednoj fabrici u Lučanima i od Marijine invalidske penzije, ali i od pomoći same fabrike, kao i sugrađana i svih ljudi dobre volje, koji im iskreno pomažu.
21. 02. 2025. u 11:00
Brateee
04.04.2023. 14:08
Svaka vam cast i hvala vam na svemu sto doprinosi nasoj Kulturi i Istoriji !!!!
Rade
04.04.2023. 16:35
Sve pohvale za predivan clanak. Treba da se zna da postoje ovakvi ljudi. Pozdrav.