I BUTELJKA IZ BLACA U FRANCUSKOM VINSKOM GRADU: "Novosti" u Bordou, kraljevini božanskog pića (FOTO/VIDEO)
SLANI vetar nosi nad glavama miris šunke, mora i vina. U Bordou smo, kraljevini crnog nektara. Ovde je sedište autentične francuske buržoazije i božanskog pića.
Foto: Goran Čvorović
Rečnim kanalima do zaliva Žironde mimoilaze se živahne makete šarenih jedrenjaka i sićušne glave razbarušenih galebova. Iznad, sa obale, pada na njih pogled sa zaobljenog vrha staklenog svetionika Vinskog grada.
Ovo je institucija u kojoj može da se sazna sve, ili gotovo sve o onome po čemu je Francuska možda i najpoznatija u svetu. Pa i o tome koju je bocu, zavisno od jelovnika, najprikladnije staviti na prazničnu trpezu ovih dana.
Vinski grad je zamišljen 2009. godine, a otvoren 2016. u prisustvu tadašnjeg predsednika Francuske Fransoa Olanda, s ciljem da bude kulturni i turistički centar koji će sačuvati nacionalnu vrednost značaja vina.
Posećuje ga oko pola miliona turista godišnje. Među njima su tri četvrtine domaći gosti, a oko jedne četvrtine stranci, najviše Britanci, Amerikanci, Španci, Švajcarci, Nemci i Italijani. Reč je o modernoj staklenoj zgradi, u zelenoj, sivoj i zlatnoj boji, površine više od 13 hiljada kvadratnih metara na osam nivoa, izgrađenoj na mestu nekadašnje livnice u staroj luci.
Stalna izložba omogućuje vinski put od antičkih dana do danas, na svih pet kontinenata. Sve je organizovano u šest tematskih grupa, od upoznavanja s najpoznatijim vinogradima i vinima na svetu, do ličnog otkrivanja aroma i ukusa.
Ovde se prikazuje razvoj proizvodnje vina, od arheoloških iskopina do danas, sve kroz kulturu uzgajanja vinove loze kao opšte kulturne i civilizacije baštine. Posetiocima je na raspolaganju i velika biblioteka knjiga u kojima se pominje vino. Uz stalnu izložbu umetničkih radova organizuju se i privremene postavke, s vinom kao inspiracijom stvaralaca, od Bodlera do Pikasa. Dva-tri sata obilaska brzo prođe.
Zahvaljujući ljubaznosti naših domaćina, saznali smo i kako su se zbog vina i vinograda kroz istoriju menjale navike i privreda, nastajali dvorci, transformisao sastav zemlje. Kanal "Nejšenel Džiografik" je ovaj muzej svrstao na sedmo mesto najboljih u svetu. U ogromnoj vinoteci, sa 14 hiljada flaša, mogu da se pronađu i boce iz sedamdesetak zemalja.
- Imamo ih, naravno, i iz Srbije. Nadam se da ću tačno izgovoriti naziv proizvođača... – kaže nam ljubazni prodavac.
Reč je o našoj autohtonoj sorti prokupac. Buteljka, punjena u poznatoj vinariji u Blacu, ovde se prodaje po ceni od 16,50 evra.
PROMENjEN I ZAKON
Projekat izgradnje Vinskog grada je svojevremeno naišao na kritike udruženja za zaštitu od alkohola i zavisnosti. Zato je, između ostalog, promenjen i član zakona o zabrani promocije aklohola u kome se od tada ističe da novinski tekstovi i turistička ponuda oko alkoholnih pića ne spadaju u reklamu.
U ovom muzeju vina u Bordou za znatiželjne organizuju i obilaske vinograda s degustacijom u regionu koji ima više od 7.000 dvoraca oko kojih su zasađeni čokoti. Plovi se brodom rekom Garonom, preko čijih obala se uz pratnju enologa stiže do poseda u čijim podrumima se čuva dragocena tečnost.
Prostor Vinskog grada može i da se zakupi, za različite privatne događaje, uključujući i salu Belveder s koje, sa visine od 35 metara, puca pogled na ceo Bordo i okolinu. Na ovim proslavama se, naravno, degustira probrano vince.
Ovde se, na kratkim kursevima, koliko se to može tokom jedne posete, podučava i načinu degustacije, mirisnim čulima, ali i nepcima. Vino tu može da se degustira na različite načine, uz sofrologiju, odnosno tehniku opuštanja zasnovanu na jogi, pa sve do tradicionalnog pijuckanja uz pršutu i čokoladu.
Ovde se uči i harmoniji ukusa uz asocijaciju sireva s vinom, pravljenje koktela ili razlikovanje osobenosti vrhunskih vina iz Bordoa, ali i čitavog sveta.
UKRAJINCI OBORILI NOVI RUSKI DRON: Zaprepastili se šta se nalazi u njemu
JEDNOG od prvih dana 2026. godine ukrajinska vojska oborila je ruski dron novog tipa. Identifikovan je kao „Geran-5“, brz i dalekometni dron.
23. 01. 2026. u 12:25
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)