PLAN BAJDENA I MERKELOVE U ČETIRI TAČKE: Šta možemo da očekujemo od zajedničke politike Vašingtona i Berlina

JAČANjE pritisaka na Beograd da sa Prištinom parafira sporazum o međusobnom priznavanju, demontira Republiku Srpsku, oslabi veze sa Rusijom i Kinom i priključi se NATO - biće ključne tačke udruženog nastupa Vašingtona i Berlina prema Srbiji, čije obnavljanje su u telefonskom razgovoru najavili novi američki predsednik Džozef Bajden i nemačka kancelarka Angela Merkel.

ПЛАН БАЈДЕНА  И МЕРКЕЛОВЕ У ЧЕТИРИ ТАЧКЕ: Шта можемо да очекујемо од заједничке политике Вашингтона и Берлина

Foto AP

Ovako sagovornici "Novosti" tumače najvažnije zaključke koji je kabinet šefa nemačke vlade objavio posle razgovora Merkelove sa šefom Bele kuće, a u kojem se Zapadni Balkan, osim Rusije, Ukrajine, Kine, Irana i Avganistana pominje kao jedan od šest zajedničkih prioriteta u spoljnoj politici. Poseban akcenat stavljen je na revitalizaciju transatlantskog savezništva, uključujući NATO i EU, kao kamen temeljac kolektivne sigurnosti i zajedničkih demokratskih vrednosti.

Diplomata Zoran Milivojević kaže, za "Novosti", da je više nego jasno da će Bajdenova administracija redefinisati odnose sa EU, pre svega sa Berlinom, i vratiti ih na pozicije iz vremena Baraka Obame:

- Očigledno je da će Nemačka dobiti zeleno svetlo od SAD da u ime EU vodi glavnu reč kada je reč o ključnim temama u regionu. Pritisci na Srbiju će se nastaviti u dva pravca. Jedan je da se kosovsko pitanje reši na način za koji se zalažu zapadni centri moći, a to je priznavanje. Drugo je da se reši BiH, takođe na liniji zapadnih interesa, a to je federalizacija.

Si i Putin, Foto Tanjug / AP

Milivojević ukazuje i da su se neke okolnosti, ipak, promenile i da Srbija nije ono što je bila 1999. ni 2008.

- Naša pozicija je sada jača i naši argumenti oko KiM su dobili na težini, što pokazuje i to što je 18 država odustalo od priznavanja nezavisnosti Kosova. Državnost Kosova se nije potvrdila ni posle 12 godina i očigledno je da je to projekat koji ne može da zaživi. I globalni odnosi su se promenili, imamo multipolarni svet i problem KiM ne može da se reši bez Saveta bezbednosti UN i velikih sila. Srbija je stožerna država od koje zavise bezbednost i stabilnost na ovim prostorima i pritiscima i ucenama ništa se ne može rešiti. To je jasno i Vašingtonu i Briselu.

Sudbina vašingtonskog sporazuma

PRVE naznake kakva će biti sudbina Vašingtonskog sporazuma posle promena u Beloj kući već je dao novi državni sekretar SAD Entoni Blinken, koji je u svedočenju pred Senatom poručio da Americi taj sporazum ne smeta.

- SAD sigurno neće odustati od ekonomske dimenzije sporazuma, jer tako jačaju svoj uticaj na ovim prostorima.

Neće menjati ni deo koji se tiče bilateralne saradnje SAD i Srbije. Ono gde očekujem neku vrstu revizije i pojašnjenje, to je zbog toga što se u sporazumu nigde ne tretira statusno pitanje Kosova. Očekujem jasniji stav Vašingtona i njegovo insistiranje na međusobnom priznavanju Beograda i Prištine - kaže Milivojević.

I Nemanja Starović, iz Centra za društvenu stabilnost, ne isključuje mogućnost da SAD, kada je reč o regionu, vodeću ulogu prepusti Berlinu:

Foto AP

- Imajući u vidu krute stavove nemačke diplomatije, koji ne ostavljaju kompromis oko ključnog političkog pitanja statusa KiM, perspektive za suštinski napredak u procesu normalizacije odnosa Beograda i Prištine bi time bile sužene. Zvanični Beograd ne bi trebalo da menja postojeći pristup, u kojem nastupa kao pouzdani partner i kredibilna pregovaračka strana, spremna na dijalog u svakom formatu i bolne kompromise na putu ka konačnom rešenju, ali ne i na ishod u kojem jedna strana mora da izgubi sve, da bi druga strana to isto dobila.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

OBJAVLJENE TAČNE ADRESE U EU: Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu Čeka se reakcija Moskve

OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve

NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.

13. 07. 2026. u 12:47

Komentari (7)

HUMANOST U GLAVNOJ ULOZI: Fondacija Mozzart nastavlja sa ulaganjima u zajednicu