NIJE UVEK DOBRO KADA JE NIZAK: Slabo srce ne podnosi gornji pritisak ispod 100

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

12. 03. 2023. u 12:03

UVREŽENO mišljenje da ljudi koji imaju niži pritisak duže žive ne važi za pacijente sa oslabljenom funkcijom srca.

НИЈЕ УВЕК ДОБРО КАДА ЈЕ НИЗАК: Слабо срце не подноси горњи притисак испод 100

Foto: Shutterstock

Naime, kod bolesnika sa srčanom slabošću i nižim vrednostima krvnog pritiska, registrovana je veća smrtnost, najverovatnije usled slabijeg protoka krvi kroz vitalne organe, uz činjenicu da se zbog srčane slabosti ne obezbeđuje dovoljno kiseonika za metaboličke potrebe organizma.

U intervjuu za "Novosti" dr Milica Vukićević, kardiolog Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije, kaže da vrednost "gornjeg" sistolnog pritiska kod pacijenata sa srčanom slabošću ne bi trebalo da bude ispod 120 mmHg:

- Preporuka je da ciljne vrednosti sistolnog krvnog pritiska kod obolelih od srčane slabosti budu niže od 140 mmHg, a kod bolesnika sa dijabetes melitusom niže od 130 mmHg. Vrednosti sistolnog krvnog pritiska ispod 120 mmHg nisu dobre, a ispod 100 mmHg mogu da predstavljaju kontraindikaciju za uvođenje određenih lekova koji imaju veliki značaj za ove pacijente.

* Kako se reguliše krvni pritisak kod obolelih od srčane slabosti?

- Tako što prioritet u terapiji bolesnika sa arterijskom hipertenzijom i srčanom slabošću sa oslabljenom sistolnom funkcijom leve komore imaju lekovi iz grupe ACE inhibitora i beta blokatori. Imajući u vidu poslednje preporuke za lečenje srčane slabosti, u cilju smanjenja smrtnosti, savetuje se primena ACE inhibitora/ARNI, beta blokatora, inhibitora mineralokortikoidnih receptora i primena SGLT2 inhibitora. Takođe, posebno se ističe primena kardioselektivnih beta blokatora. Primena lekova kao što su sakubitril/valsartan kombinacija i SGLT2 inhibitori u perspektivi može smanjiti potrebu za visokim dozama diuretika. Postoje tendencije da će se SGLT2 inhibitori koristiti i kod bolesnika sa srčanom slabošću i očuvanom sistolnom funkcijom leve komore.

Foto: N.Skenderija

* Bili ste na edukaciji u Beču i Atini, kakva iskustva ste stekli u lečenju pacijenata sa oslabljenom srčanom funkcijom?

- Zahvaljujući pomenutim edukacijama kod eksperata iz ove oblasti, u svakodnevnoj kliničkoj praksi sprovodim multidisciplinarni pristup sa ciljem maksimalne individualizacije terapije. Svaki pacijent ima neke svoje posebnosti koje bi trebalo da se sagledaju u cilju optimizacije terapije. Takođe, veoma je važno da se blagovremeno proceni pacijent sa uznapredovalom formom srčane slabosti za eventualnu ugradnju srčane pumpe ili transplantaciju srca.

* Šta pokazuje praksa, u kom procentu bolesnici sa srčanom slabošću uspevaju da "drže" pritisak pod kontrolom?

- Podaci pokazuju da dobro kontrolisanu arterijsku hipertenziju u opštoj populaciji ima svega 32,5 odsto pacijenata. To je loš rezultat, jer već u ranim stadijumima, arterijska hipertenzija udružena sa drugim faktorima rizika vodi oštećenju srca i drugih organa, a kroz vreme i do klinički manifestnih oštećenja organa, uz pojavu atrijalne fibrilacije, demencije, moždanog udara i srčane slabosti.

* Šta je najčešći uzrok srčane slabosti?

- Najčešći uzrok srčane slabosti je ishemijska bolest krvnih sudova srca koja je vodeći uzrok kardiovaskularne smrti. Takođe, brze aritmije neregulisane komorske frekvence, neregulisana arterijska hipertenzija i uvećanja srčanih šupljina, odnosno kardiomiopatije, mogu da budu u osnovi srčane slabosti. Virusne infekcije, konzumiranje alkoholnih pića i narkotika takođe značajno povećavaju rizik za nastanak ovog kardiološkog oboljenja.

* Koji su simptomi sračne slabosti?

- Oni se razlikuju prema tipu srčane slabosti, a domininatno se javljaju zamor, slabije tolerisanje uobičajenih dnevnih aktivnosti i fizičkog napora. Takođe, prisutni su i osećaj nedostatka vazduha i gušenje, pojava "testastih" otoka potkolenica, oticanje trbuha, promene u telesnoj težini (češće dobijanje u telesnoj masi, a ponekad i gubitak u težini), a ponekad i krize svesti.

REDOVNA KONTROLA SMANjUJE RIZIK

* Može li se optimalnom kontrolom arterijske hipertenzije sprečiti nastanak ili progresija srčane slabosti?

- Osobe starije od 40 godina, kao i oni sa simptomima a nevezano za starosnu dob, trebalo bi da provere vrednosti krvnog pritiska. Razlog za ovu prevenciju je činjenica da kada se arterijska hipertenzija otkrije na vreme i leči na odgovarajući način, kod 50 odsto osoba smanjuje rizik od razvoja srčane slabosti, posebno kod onih koji su dijabetičari. Kod bolesnika sa prethodnim infarktom miokarda, stroga kontrola arterijske hipertenzije redukuje rizik od novonastale srčane slabosti čak za 80 odsto

* Kako se dijagnostikuje srčana slabost?

- Dijagnostikovanje srčane slabosti podrazumeva osnovni kardiološki fizikalni pregled - "slušanje" srca i pluća uz uočavanje nekog od prethodno navednih prepoznatljivih simptoma i znakova srčane slabosti, zatim elektrokardiografski (EKG) i ehokardiografski nalaz, ali takođe i dalje kardiološko neinvazivno/invazivno isptivanje uzroka srčane slabosti. Kod bolesnika sa srčanom slabošću povišena je vrednost natriuretskih peptida u laboratorijskom nalazu. U skladu sa postavljenom dijagnozom, pridruženim bolestima i kliničkim stanjem bolesnika, kardiolog planira optimalno lečenje i dalje praćenje bolesnika.

* Koliko je ovo stanje često?

- Srčana slabost je jedno od najčešćih kardioloških stanja, a predstavlja klinički sindrom u kojem zbog strukturnih ili/i funkcionalnih oštećenja dolazi do slabosti srčanog mišića. Onda on nije u mogućnosti da obezbedi potreban minutni volumen tj. dovoljno kiseonika za metaboličke potrebe organizma.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

BORIŠA SIMANIĆ ŠOKIRAO SVE! Evo šta je izjavio reprezentativac koji je izgubio bubreg igrajući za Srbiju (VIDEO)