VELIKO NAUČNO OTKRIĆE: Utvrđena jaka veza između hroničnog umora i genetike
GENETIKA igra značajnu ulogu u pojavi sindroma hroničnog umora, stanja koje je dugo bilo zanemareno i nedovoljno istraženo. Identifikovano je više gena koji povećavaju rizik od razvoja ovog sindroma, što bi moglo otvoriti put ka boljem razumevanju, dijagnostici i terapiji.
Foto Shutterstock
Najveća svetska genetska studija posvećena bolesti mijalgičkog encefalomijelitisa (ME/CFS), to jest hroničnog umora, identifikovala je osam različitih delova ljudskog genoma koji se izdvajaju kod osoba s ovom dijagnozom, u poređenju s onima koji je nemaju. Ovi nalazi ukazuju na to da više uobičajenih genetskih varijanti može povećati rizik od razvoja bolesti, iako njihovo prisustvo ne znači nužno da će se bolest pojaviti.
Otkrića sugerišu da genetski faktori mogu uticati na sposobnost tela da se bori protiv infekcija i da reguliše funkcije nervnog sistema, što otvara vrata za bolje razumevanje biološke osnove bolesti. Otkriveno je, na primer, da neke varijante gena koje se povezuju sa hroničnim bolom mogu biti zajedničke s ME/CFS, što je u skladu sa čestim simptomima kod onih koji pate od ovog stanja. Istraživači smatraju da ovi podaci predstavljaju prekretnicu u odnosu prema bolesti, jer ukazuju na njenu biološku osnovu i otvaraju mogućnosti za nove pristupe u dijagnostici i lečenju.
Najčešći simptomi uključuju izuzetnu iscrpljenost, kognitivne poteškoće, probleme sa spavanjem i pojačane simptome malaksalosti nakon fizičkog ili mentalnog napora.
Za ovo stanje trenutno ne postoji specifičan test niti lek, a procene pokazuju da više od 67 miliona ljudi širom sveta živi sa hroničnim umorom, što globalnu ekonomiju košta desetine milijardi evra godišnje.
Analizirano je više od 15.000 DNK uzoraka od osoba sa ME/CFS i više od 250.000 zdravih ispitanika. Primetne razlike u genomskim regionima povezane su sa imunološkim odgovorom i funkcijom nervnog sistema, a posebno je istaknuta povezanost sa varijantama koje mogu uticati na sposobnost organizma da se izbori sa bakterijskim i virusnim infekcijama. Jedan od nalaza ukazuje i na to da osobe sa ovim sindromom imaju povišen nivo laktata u delu mozga koji integriše napor i emocije, što upućuje na poremećaj u energetskom metabolizmu i funkciji mitohondrija.
Iako ovi rezultati ne nude trenutna rešenja niti lečenje, oni značajno utiču na shvatanje bolesti i mogu poslužiti kao osnova za budući rad na dijagnostičkim alatima i terapijama. Još uvek je nejasno zašto bolest pogađa znatno više žena nego muškaraca (u proseku četiri puta češće), a dosadašnje genetske analize nisu pružile odgovor na to pitanje. Takođe se nastavljaju istraživanja o potencijalnim vezama između dugog kovida i ME/CFS, s obzirom na sličnost simptoma, mada dosad nije utvrđena direktna genetska povezanost, prenosi "Gardijan".
(rt.rs)
BONUS VIDEO - Helikopteri Ka-32 i Super puma u akciji gašenja požara u Kamenoj gori
Preporučujemo
ZLOSLUTNA TIŠINA PLAVIH KITOVA ZABRINjAVA NAUČNIKE: Otkriveno i zbog čega su zaćutali
09. 08. 2025. u 23:00
PRASTARI TRAGOVI ŽRTVOVANjA: U Peruu pronađeni 3.000 godina stari ostaci
08. 08. 2025. u 22:22
VUČIĆEVO UPOZORENjE UDARNA VEST U RUSKIM MEDIJIMA: Evropa mora da shvati, Amerika se nikad više neće vratiti
IZJAVA predsednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojoj upozorava da Evropska unija mora da se suoči sa činjenicom da se Sjedinjene Američke Države nikada neće vratiti starom modelu odnosa sa Evropom, objavljena je kao udarna vest na naslovnoj strani svetskog izdanja ruskog portala Sputnjik, kao i na ruskoj agenciji RIA Novosti.
27. 01. 2026. u 07:44
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
GRAD NA RUBU PONORA: Klizišta odnela zemljište ispod kuća na Siciliji - snimci su JEZIVI (VIDEO/FOTO)
KATASTROFALNO nevreme koje je pogodilo jug Italije izazvalo je nezapamćenu štetu, a najkritičnije je na Siciliji, gde se u gradu Nišemiju urušio čak četiri kilometra dug deo litice. Zbog klizišta je više od hiljadu ljudi hitno evakuisano, jer je klizište bukvalno odnelo zemlju ispod kuća.
27. 01. 2026. u 11:26
Komentari (0)