GOJAZNOST U DETINJSTVU - RANIJA SMRT? Zabrinjavajuća studija, žene u većem riziku

NOVA studija ukazuje da na naše zdravlje ne utiče samo to da li se ugojimo, već i kada dobijemo višak kilograma.

ГОЈАЗНОСТ У ДЕТИЊСТВУ - РАНИЈА СМРТ? Забрињавајућа студија, жене у већем ризику

Foto: Depositphotos/NewAfrica

Posebno je rizično gojenje u ranoj odrasloj dobi, jer je povezano sa većim rizikom od prerane smrti, prenosi Science Alert.

Ljudi koji su prvi put postali gojazni između 17. i 29. godine imali su oko 70 odsto veći rizik da umru iz bilo kog uzroka tokom perioda praćenja, u poređenju sa onima koji nisu razvili gojaznost do 60. godine.

Studiju je vodio tim sa Univerziteta u Lundu u Švedskoj. Istraživači su pratili promene telesne težine tokom dužeg vremenskog perioda, umesto da se oslanjaju na jedno merenje. Analizirani su podaci više od 600.000 ljudi koji su imali najmanje tri zabeležena merenja težine između 17. i 60. godine.

Važno je da se naglasi da studija ne dokazuje da je rano gojenje direktno uzrok smrti, već pokazuje povezanost. Ipak, već je dobro poznato da je gojaznost povezana sa brojnim zdravstvenim problemima.

- Najdosledniji nalaz je da je gojenje u mlađem uzrastu povezano sa većim rizikom od prerane smrti kasnije u životu, u poređenju sa onima koji se manje goje - rekla je epidemiološkinja Tanja Stoks.

Jedno od mogućih objašnjenja je to što osobe koje se ranije ugoje duže žive sa "biološkim opterećenjem" viška kilograma. To znači da je organizam duže izložen stresu, većem naprezanju i bržem "trošenju" nego što je uobičajeno.

Veći rizik za žene

U OVOJ studiji uočene su i razlike između muškaraca i žena. Kod žena, povećan rizik od smrti zbog raka bio je sličan bez obzira na to kada je došlo do gojenja. To ukazuje da bi drugi faktori mogli imati veću ulogu, na primer hormonske promene tokom menopauze.

Istraživači su pratili ukupnu smrtnost, ali i smrti povezane sa bolestima koje se često dovode u vezu sa gojaznošću, poput kardiovaskularnih bolesti, različitih vrsta raka i dijabetesa tipa 2.

Gojaznost je u ovoj studiji definisana kao trenutak kada indeks telesne mase (BMI - odnos težine i visine) dostigne vrednost 30 ili više. Iako se BMI dugo koristi kao standard, kriterijumi za procenu gojaznosti se vremenom menjaju.

Autori studije navode da je verovatno presudan faktor koliko dugo osoba živi sa gojaznošću, a ne samo gojenje u kasnijem životnom dobu. Dugotrajna izloženost stanjima kao što su insulinska rezistencija (smanjena osetljivost organizma na insulin), hronična upala i povećana sklonost zgrušavanju krvi može doprineti većem riziku od bolesti i smrti. Ove promene su povezane sa supstancama koje luči masno tkivo.

Smrti povezane sa dijabetesom tipa 2 i nekim vrstama raka takođe su bile češće kod gojaznih osoba, ali za pojedine uzroke smrti - poput raka bešike kod muškaraca i raka želuca kod žena - nije pronađena jasna veza.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ŠOK-ODLUKA FIFA! Srbija slavi, otvaraju joj se vrata da ide na Svetsko prvenstvo u fudbalu!