SAČUVATI BLAGO SRBIJE: Kulturno i umetničko nasleđe važno za identitet naroda
MATERIJALNO i nematerijalno blago našeg naroda, bez obzira gde se nalazilo, mora biti zaštićeno kako bi i naredne generacije mogle da se upoznaju sa svojim korenima. U toj riznici nalazi se i kulturno-istorijsko i umetničko nasleđe u Srbiji, ali i van granica naše zemlje.
Foto: V.N.
To je, između ostalog, bila poruka i naučnog skupa "Zaštita kulturnog nasleđa i očuvanje nacionalnog identiteta", koji je održan u Domu omladine Beograd. Pokrovitelj događaja je bilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije - Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, a sve u organizaciji Centra za istraživanje religije i politike i Doma omladine Beograda.
Na skupu je predstavljeno kulturno-istorijsko i umetničko nasleđe Srba u regionu, ali i u Srbiji, s posebnim osvrtom na tehničko-tehnološku zaštitu materijalnog i nematerijalnog kulturnog blaga našeg naroda. Učestvovali su stručnjaci iz različitih naučnih oblasti koji se direktno i indirektno bave problemom zaštite kulturnog nasleđa, sa posebnim akcentom na značaj svesti o nacionalnom identitetu i njegovom očuvanju za buduće generacije.
Učesnici su bili prof. dr Velimir Matanović (međunarodni kulturni centar u Krakovu) koji je govorio na temu istraživanja vizantijsko-srpskog uticaja u Poljskoj, pri čemu je akcenat stavljen na freske manastira u Suprašlu. Protosinđel teolog Danilo Gavranović, upravnik Arhiva eparhije zvorničko-tuzlanske, svoje izlaganje bazirao je na projektu zaštite duhovnog i kulturno-istorijskog nasleđa eparhije zvorničko-tuzlanske. Protojerej mr Zoran Ostojić, sveštenik eparhije budimske, predstavio je umetničko nasleđe te eparhije koje svedoči viševekovno prisustvo srpskog naroda u Mađarskoj.
Ilija Životić, stručnjak za bezbednost i predsednik IPO Srbija, prisutnima je ukazao na problem bezbednosti kulturnog blaga Srba u regionu, dok je Milica Marić Stojanović, iz Narodnog muzeja u Beogradu, govorila o instrumentalnim metodama kao sredstvu za bolje razumevanje i valorizaciju kulturnih dobara. Dr Jana Aleksić, iz Instituta za književnost i umetnost, prisutne je upoznala sa radom i značajem kulturnog radnika Milana Kašanina, a Filip Trajković, iz beogradskog Pedagoškog muzeja, govorio je o značaju dela "Istorija slovenskih naroda" arhimandrita Jovana Rajića, kao mozaiku iz kulturnog blaga Srba i njegovom uticaju na kasnije istoričare u određivanju srpskog nacionalnog identiteta.
Mr Bojana Pavlović, iz Pedagoškog muzeja u Beogradu, govorila je o recentnim metodama zaštite dokumentarnog filma kao likovnog istorijskog izvora od kulturnog, nacionalnog i istorijsko-društvenog značaja.
Preporučujemo
PRIPREMITE SE ZA VREMENSKI ROLERKOSTER: Dugoročna prognoza za 2026. godinu
24. 01. 2026. u 16:50
U SRBIJI 150 MALIŠANA ČEKA STALNI DOM: Otkriveno zašto je broj usvajanja opao
24. 01. 2026. u 16:00
"SVEOPŠTI RAT" Stiglo veliko upozorenje Americi
VISOKI iranski zvaničnik upozorio je da će svaki napad na njegovu zemlju biti smatran „sveopštim ratom“ dok se američka udarna grupa nosača aviona približava regionu.
24. 01. 2026. u 09:31
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)