UGAŠENA POLOVINA FILIJALA: Za deceniju u Srbiji broj banaka se smanjio za deset, a čak je i zaposlenih manje za četvrtinu
USKORO će u našoj zemlji umesto sadašnjih 24, poslovati za četiri manje, jer je toliko procesa međusobnog spajanja banaka u toku. Pre dve decenije ovih finansijskih institucija je bilo za 50 više! U odnosu na 2011. godinu, u Srbiji bankarski sektor ostao je bez četvrtine radnika, a zatvoreno je 46 odsto ekspozitura. U centralnoj banci tvrde da ukrupnjavanjem banaka u Srbiji nije smanjen kvalitet finansijskih usluga.

Foto Tanjug
Proteklih godina evidentan je trend smanjivanja broja banaka, njihova integracija i ukrupnjavanje bankarkog tržišta. Poslednji na listi je nedavni zahtev Narodnoj banci Srbije od Rajfajzen banke za preuzimanjem Kredi agrikol. Postupak po ovom zahtevu još je u toku, kao i po zahtevu Eurobanke za pripajanje Direktne banke. U narednom periodu očekuje se i pripajanje Komercijalne banke NLB banci, kao i sticanje vlasništva u Sberb banci od AIK banke.
Banke koje ostaju imaju sve manje zaposlenih i poslovnica, što je u skladu sa promocijom mobilnog i elektronskog bankarstva, gde klijenti sve više sami obavljaju posao bankara, samostalnim uplaćivanjem, podizanjem novca, elektronskim uzimanjem kredita...
Kako iz Centralne banke kažu, broj zaposlenih na nivou bankarskog sektora u septembru 2021. godine iznosio je 22.503, dok je u godini pre korone - 2019. bilo 23.087. radnik. Više od 500 bankara je od tada ostalo bez posla, a u odnosu na deceniju ranije kada ih je bilo 29.228, sada ih je za gotovo 7.000 manje. Kada je reč o broju organizacionih delova, na nivou bankarskog sektora u septembru 2021. godine organizacionu mrežu je činilo 1.536 filijala, 2019. godine 1.598, a 2011. - 2.383 organizaciona dela, što je za 847 više nego danas.
- U odnosu na prošlu godinu i godinu pre korone u bankarskom sektoru Republike Srbije poslovalo je 26 banaka, a 2011. godine 33 banke - ovjašnjavaju u NBS. - U proteklom periodu, došlo je do više promena u vlasničkoj strukturi. U skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, NBS je rešavala o zahtevu banke za davanje saglasnosti za pripajanje drugoj banci, ili za sticanje vlasništva koje omogućava pet odsto i više glasačkih prava u drugoj banci. Uslovi su regulisani Zakonom o bankama i podzakonskim propisima, a podrazumevaju ekonomsku opravdanost statusnih promena i da nema negativne posledice na stanje na finansijskom tržištu.
Kako naši sagovornici kažu, ukrupnjavanje banaka je doprinelo većoj efikasnosti i unapređenju kvaliteta proizvoda i usluga, kao i većoj otpornosti bankarskog sektora, a samim tim i očuvanju stabilnosti finansijskog sistema. Kako objašnjavaju, promena vlasničke strukture ne utiče na kontinuitet poslovanja banke, kao ni na prava i obaveze koje je banka do te promene preuzela, pa ni uticaj na promenu statusa klijenata banke.
ISTE USLUGE I POSLE PRODAJE
KADA banka stekne vlasništvo i postane novi akcionar druge banke, i dalje ima ista prava i obaveze prema klijentima - objašnjavaju u NBS. - Ugovori koji su zaključeni ne trpe izmenu, a klijenti zadržavaju sva prava koja su ugovorena s bankom. Do promene proizvoda i usluga može doći jedino ako banka koja je promenila vlasnika ponudi klijentima druge uslove, a od klijenata zavisi da li će ih prihvatiti.

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)