KNJIŽEVNA KRITIKA: Paralelni svetovi
NOVA zbirka Ranka Krstajića, naslovljena prema uvodnoj priči "Gospodar sreće" (SKZ, Beograd, 2023), mogla bi poneti i naslov "Čudna knjiga", da knjiga takvog naslova već ne postoji (Enes Halilović, "Čudna knjiga", "Albatros plus", 2017).

Foto: Privatna arhiva
No, iako ima motivskih sličnosti među njima, još više je razlika. Dok čitamo i jednu i drugu, uočavamo sve nijanse začudnosti, kao i raznovrsnost pripovedačkih postupaka koji taj fenomen čine efektnim.
I dok su Halilovićeve priče sasvim kratke, te u svojoj poenti podvlače začudnost koja se odnosi najčešće na ovostranost, a s kojom se pripovedač ili junaci sreću ili pak suočavaju u važnim insertima iz svakodnevice, Krstajićevi junaci (ne tako kratkih priča), u čijem svetu su granice stvarnosti i onostranosti veoma fluidne, začudnost stalno istražuju, nastoje da razumeju uzrok i posledicu, da razreše misteriozne događaje, što ih, neminovno, još dublje vodi u začudno i nesaznajno, u paralelne svetove, u pomešane vremenske odseke, u susrete i s mrtvima i sa živima, kao i sa samima sobom - drugačijima, do tada nepoznatima. Ta traganja neminovno uslovljavaju njihovu dezorijentisanost, sumnju u sopstveni identitet i egzistenciju, ali i sumnju, čak nepoverenje, u postojanost sveta, koja je, zaista, u Krstajićevim pričama vrlo, vrlo uslovna.
Pripovedači se s junacima sreću u ulicama koje više ne postoje, ili bar ne nose ranije nazive, na mansardama, u sobičcima i stanovima u kojima odavno niko ne živi, na opustošenim mestima na kojima su se svojevremeno desile velike nesreće, u opskurnim kafanama u kojima ih prekorevaju ili pak upozoravaju prozorljivi i jurodivi.

Foto Promo
Pripovedači s njima vode katkad žive dijaloge, katkad one koji se jedva nevoljno odvijaju, a ponekad s njima ćute u nelagodi i zbunjenosti, intuitivno osećajući kako ih osvaja aura nečega posve nesaznatnog i strašnog, koja ukazuje na slabost i nemoć čoveka, određuje njegovu sudbinu, te nesavršenost čovekovih čula i ograničenost njegovih saznanja. Svet, ili svetovi, su, dakle, daleko brojniji, veći i složeniji nego što to čovek može da pretpostavi.
Zbog toga su Krstajićeve priče, koje sadrže elemente fantastike i horora, i psihološke.
U njima značajnu ulogu imaju prostori oniričkog, na osnovu kojih se može štošta saznati o junacima. Iako bivaju predah od nesaznatnog i onostranog, snovi ipak nisu prostori povlašćenosti. Nakon njih se ponekad usložnjava pozicija junaka u svetu u kojem je zatečen. Taj svet uglavnom i nije svet ovostranosti, ukoliko uopšte znamo šta ovostranost jeste.
Svetovi Krstajićevih priča su i misteriozni, i strašni, i tamni, i privlačni. Kao vilajet iz narodne pripovetke. Nakon iskustva čitanja "Gospodara sreće" autor ovih redova zaključuje - vredi u njih zakoračiti, vredi se upustiti.

DOGOVORENO PRIMIRJE IRANA I IZRAELA: Tramp - Kraj rata; Bombe SAD nisu uništile nuklearna postrojenja? (FOTO/VIDEO)
RAT Izraela i Irana - 11. dan.
23. 06. 2025. u 08:17 >> 00:53

HAMNEI PREVARIO TRAMPA: Amerika gađala prazno nuklearno postrojenje?
VISOKI iranski izvori rekli su Reutersu da je većina visoko obogaćenog uranijuma na lokaciji Fordo uklonjena pre američkog napada.
22. 06. 2025. u 10:37

"BRATE, MORAM!" Šta je Bora pred smrt uradio za Željka
POSLE vesti o smrti frontmena grupe "Riblja Čorba", koja je potresla region u septembru prošle godine, mnoge slavne ličnosti oglasile su se kako bi podelile svoje uspomene na Boru Đorđevića.
25. 06. 2025. u 08:29
Komentari (0)