REKE KAO IZVOR ŽIVOTA: Značaj očuvanja vitalnih ekosistema
MEĐUNARODNI dan reka obeležava se 14. marta svake godine s ciljem podizanja svesti o važnosti reka, kao i potrebi zaštite i očuvanja vodnih resursa širom sveta. Na ovaj dan, poziva se na odgovornost prema rekama i pravo svih ljudi na čiste reke, što direktno utiče na jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na zdravu životnu sredinu.

Foto Shutterstock
Reke su vitalni ekosistemi koji igraju ključnu ulogu u održavanju života na Zemlji, pružajući vodu za piće, navodnjavanje, proizvodnju hrane, kao i podršku biodiverzitetu i ekonomiji. One su izvor pitke vode za milijarde ljudi širom sveta. Pored toga, reke imaju ključnu ulogu u navodnjavanju poljoprivrednih površina, čime obezbeđuju hranu za milijarde ljudi. Održivo upravljanje vodnim resursima ključno je za očuvanje plodnosti zemljišta i obezbeđivanje stabilnih izvora hrane za buduće generacije.
Takođe, reke su dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, čineći važan deo biodiverziteta naše planete. Uništavanje ili narušavanje staništa rečnih ekosistema može dovesti do izumiranja mnogih vrsta, poremećaja ekosistema i gubitka biološke raznolikosti.

Foto Arhiva
Međunarodni Dan reka podseća nas na važnost očuvanja i zaštite vodnih resursa za sadašnje i buduće generacije.
Reke su danas jedan od najosetljivijih ekosistema u Evropi. Veliki je broj ugrožavajućih faktora koji utiču na reke, kao što je eksploatacija rečnog nanosa (šljunak), gradnja i širenje infrastrukture u zoni obala, ali i sve veći turistički pritisak na reke.
Na teritoriji Srbije postoji više hiljada vodotokova čija ukupna dužina iznosi 65 980 km, ili prosečno 747 m/km2. Gustina rečne mreže je veoma neujednačena i iznosi od 120 m/km2 do 3 500 m/km2. Međutim, Srbija koristi još i tranzitne ili prolazne vode Dunava i njegovih pritoka koje prosečno iznose 5 850 m3/s ili oko 185 000 km3 godišnje.
U Srbiji, po procenama stručnjaka, živi oko 100 vrsta riba. U odnosu na broj od oko 550 evropskih vrsta, ihtiofauna Srbije predstavlja 20% svih slatkovodnih vrsta riba na prostoru Evrope.
Naše reke stanište su mnogih ugroženih vrsta kao što je ptica mali vranac, koji je strogo zaštićena vrsta u Srbiji
Ptica mali vranac pripada grupi vrsta od međunarodnog značaja za zaštitu. Kao vrsta vezana za vodena staništa, ugrožena je njihovim uništavanjem i isušivanjem. Mali vranci se preko dana, uglavnom, hrane na Savi, Dunavu i drugim većim vodenim površinama u okolini, a uveče se sakupljaju u jata i u velikim grupama noće u vrbacima uz Savu tražeći specifične lokacije.

Foto © Wild Wonders of Europe /Jari Peltomaeki / WWF
Nažalost, uništavanjem staništa duž reke neke vrste su iščezle trajno i na globalnom nivou, s obzirom da su im staništa bila mali prostori uz reke.
U kontekstu značaja naših reka kao staništa retkih vrsta ističemo i jedinstven fenomen „cvetanje“ Tise, koji predstavlja masovnu pojavu insekta Palingenia longicauda (Tiski cvet) u određeno doba godine (sredina juna), na delovima toka reke Tise.

Foto: Društvene mreže
Zavod za zaštitu prirode Srbije vodno prirodno nasleđe u Srbiji štiti u okviru sistema zaštićenih područja više od 72 godine.
Važnost vode kao resursa istakle su i Ujedinjene nacije koje su u jedan od ciljeva održivog razvoja uvrstile i održivo upravljanje vodama: Čista voda i sanitarni uslovi.
Republika Srbija prepoznaje važnost saradnje u međunarodnim okvirima u oblasti (čega – zaštite vode?) i punopravni je član u dve međunarodne organizacije - Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav i Međunarodne komisije za sliv reke Save.
Značaj očuvanja ovog resursa shvataju i mnoge domaće kompanije, a to možemo videti i na primeru naše najveće energetske kompanije NIS. U vremenu kada je voda sve manje dostupna, a njen kvalitet sve ugroženiji, NIS odgovorno i racionalno koristi vodne resurse.
Korišćenje vodnih resursa u kompaniji je neophodno kako za proces proizvodnje nafte, tako i za proces prerade nafte. Za potrebe kompanije koristi se voda iz najmanje osetljivih vodnih resursa, tj. površinskih voda (84 odsto). Najveći deo korišćene vode je iz Dunava i kanala Dunav–Tisa–Dunav (čak 84 odsto), iz javnih vodovoda i bunara - 9 odsto i 7 odsto (podzemne vode).
Svako od nas kao pojedinac može doprineti zaštiti reka i životne sredine. Cilj je da zaštitimo i obnovimo reke i time osiguramo dovoljno vode za sve. Najvažnije je da se zajednički borimo za očuvanje prirodnih resursa kako bismo osigurali da i buduće generacije imaju mogućnost da ih koriste.

JEDNA OD NAJBLIŽIH TRAMPOVIH SARADNICA ŠOKIRALA: Vanzemaljci postoje, podelićemo istinu sa narodom
DIREKTORKA nacionalne obaveštajne službe (DNI) Tulsi Gabard rekla je da veruje u postojanje vanzemaljaca, ali je istakla da mora da bude "oprezna" u vezi s onim što iznosi u javnost, budući da ima pristup velikom broju poverljivih informacija.
06. 08. 2025. u 17:35

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

IMAO 609 KG, DANAS 68: Neverovatno KAKO sad izgleda nekad najteži tinejdžer sveta i drugi najteži čovek u istoriji (FOTO)
PRE više od deset godina, ime Kalid Bin Mohsen Šari iz Saudijske Arabije obišlo je svet kada je postao poznat kao najdeblji tinejdžer na planeti, a ujedno i drugi najteži čovek svih vremena.
09. 08. 2025. u 12:33
Komentari (0)