VIŠE JE RAZLOGA: Četiri države već 20 godina odbijaju da uvedu evro
DVADESET godina nakon uvođenja evra neke evropske zemlje još nisu voljne da se pridruže monetarnoj uniji.
Foto: Depositphotos
Iako su u obavezi da uvedu evro, Švedska, Češka, Mađarska i Poljska odlučile su se na odlaganje na neodređeno vreme.
Postoje različiti ekonomski, politički, pravni, sociološki, pa čak i emocionalni razlozi za takvu odluku, piše u svojoj analizi Hrvatska narodna banka (HNB), prenosi Poslovni dnevnik.
U publikaciji Pregledi, pod nazivom "20. godišnjica evra: zašto se neke zemlje još ne žele pridružiti?", čiji su autori Milan Deskar-Škrbić i Davor Kunovac navodi se ključni ekonomski argument protiv uvođenja evra u tim zemljama – trošak gubitka monetarnog suvereniteta.
Devetnaest država članica Evropske unije (od njih dvadeset sedam) uvelo je zajedničku valutu i pristupilo evrozoni. Od preostalih osam država članica EU-a izvan evrozone njih tri, Bugarska, Hrvatska i Rumunija, iskazale su veliki interes za pristupanje evropskom valutnom mehanizmu (ERM II) i uvođenje evra u skoroj budućnosti.
Te zemlje, a posebno Hrvatsku, obeležava visok stupanj finansijske evroizacije. Zbog toga su privatni i javni dug u tim zemljama vrlo osetljivi na kursni rizik, a mogućnosti za autonomnu monetarnu i kursnu politiku u tim su zemljama već prilično ograničene.
U tom se smislu za te tri zemlje uvođenje evra čini održivim i opravdanim izborom politike, navodi se.
Preostalih pet evropskih zemalja, piše u publikaciji, ne želi da se odrekne svog monetarnog suvereniteta. Danska, na primer, nije po zakonu je u obavezi da uvede evro (klauzula o izuzimanju). S druge strane, Švedska i preostale tri nove države članice - Češka, Mađarska i Poljska, po zakonu su u obavezi da uvedu evro u određenom trenutku. Međutim, te su zemlje odlučile odgoditi na neodređeno vrijeme taj proces.
- Različiti su razlozi zbog kojih te države još uvek ne žure s uvođenjem evra. Neki od njih su političke, neki sociološke, a neki emocionalne prirode. Iako su svi vrlo važni, a katkad krucijalni u stvaranju stajališta o pristupanju monetarnoj uniji, ti razlozi nisu u fokusu našeg interesa. Nas u ovom radu zanima ključni čvrsti ekonomski argument protiv uvođenja evra u četiri države članice izvan evropodručja, a to su mogući veliki troškovi - navode autori.
U radu se navodi da se agumenti protiv uvođenja evra mogu podeliti u tri grupe. Prva je značenje kursa kao faktora stabilizacije odnosno rasta, što, ističe se, može biti privlačno u zemljama s niskim nivoom evroizacije kao što su Poljska, Mađarska i Češka, u kojima evroizacija kredita iznosi oko 10 do 25 odsto. S druge strane, u zemljama poput Bugarske, Hrvatske i Rumunije snažna depresijacija lokalne valute mogla bi da ugrozi finansijsku stabilnost zbog visokog nivoa evroizacije (40 do 60 odsto) i primene valutne klauzule.
- Imajući na umu da još uvek postoje određene neizvesnosti vezane uz budućnost evropodručja, neke od četiri država članica izvan evropodručja odlučile su se na takozvani ‘čekaj i vidi’ pristup (Binzer Hobolt i Leblond, 2009.) - navodi se u analizi HNB-a.
Zaključuje se da uvođenje evra ne bi dovelo do značajnih troškova u smislu stabilizacijskih politika i privrednoh rezultata.
Kao što navodi Darvas (2019.), u privrednom smislu četiri države članice izvan evrozone mogle bi da imaju dobre rezultate i unutar i izvan evrozone.
Zbog toga se njihova nesklonost ulasku u monetarnu uniju ne temelji na čvrstim ekonomskim razlozima, već na širem socijalnom i političkom kontekstu.
Na kraju, istorija rasprava o uvođenju evra u tim zemljama upućuje na to da bi neka buduća kretanja mogla vrlo lako prevagnuti u prilog uvođenja evra, barem u novim državama članicama, piše u zaključku HNB-ove analize.
(Sputnjik)
Preporučujemo
JOŠ JEDAN DOKUMENT U NIZU: Višegradska grupa i Austrija uputile Uniji novi non pejper
02. 06. 2021. u 18:20
BAJDEN I DžONSON SE GROHOTOM SMEJALI: Pomenuli supruge, pa se našalili na svoj račun
10. 06. 2021. u 19:06
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
KREMLj REAGOVAO NA ULTIMATUM ZELENSKOG: Uskoro hitan sastanak Putina i Lukašenka
RUSKI predsednik Vladimir Putin i beloruski lider Aleksandar Lukašenko planiraju da se sastanu u bliskoj budućnosti i očekuje se da će razgovarati o ultimatumu koji je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nedavno uputio Minsku, saopštio je Kremlj.
23. 06. 2026. u 08:02
"BOŽIJA RUKA" I "GOL VEKA" 40 GODINA KASNIJE: Dan kada je Dijego Armando Maradona postao "božanstvo" (VIDEO)
Dan kada se fudbal promenio. Postoje golovi koji donose trofeje, menjaju karijere, ali je samo jedan promenio istoriju ove igre.
22. 06. 2026. u 12:45 >> 12:45
Mesi pitao hrvatskog fudbalera: "DA LI SI NORMALAN", on kaže: "Ugasio sam ga!"
SA DVA gola u pobedi Argentine nad Austrijom, kapiten "Gaučosa" je oborio čak četiri rekorda Mundijala, od kojih je najbitniji onaj da je postao najbolji strelac svih vremena na Svetskim prvenstvima. Kota "18" - trenutna.
23. 06. 2026. u 16:05
Komentari (0)