KAKO KIJEV DA NASTAVI RAT U DONBASU: Miroljubivi saveti bivšeg ambasadora SAD u Moskvi

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

08. 11. 2021. u 22:16

NATO bi trebao da u novu stratešku koncepciju uvrsti pomoć Ukrajini, čime bi podržao „obuzdavanje Rusije“, ne prelazeći „crvene linije“ predsednika Rusije Vladimira Putina, napisao je u članku za „Nešnal interest“ bivši zamenik generalnog sekretara Alijanse, bivši ambasador SAD u Rusiji Aleksandar Veršbou.

КАКО КИЈЕВ ДА НАСТАВИ РАТ У ДОНБАСУ: Мирољубиви савети бившег амбасадора САД у Москви

Foto: EPA

-U slučaju da Ukrajina u skorije vreme ne uđe u NATO, najmanje što Alijansa može da uradi je da bude poštena prema Kijevu i da uradi sve što je u njenoj moći kako bi Ukrajina mogla da zaštiti sebe i okonča sukob u Donbasu političkim sredstvima, podvukao je diplomata.

Veršbou je, između ostalog, predložio da se Kijevu pruži finansijska i vojna pomoć, da se obučava i naoružava ukrajinska vojska. Prema njegovim rečima, saveznici Alijanse bi takođe trebali aktivno da učestvuju u tome, a ukrajinske vlasti da sprovode reforme i „u potpunosti iskoriste dodatnu podršku“.

Ruski predsednik Vladimir Putin je ranije razgovarao sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom o povećanju prisustva NATO-a u Ukrajini i više puta naglašavao da je to gaženje „crvenih linija“ Rusije.

Vrhovna rada Ukrajine je u decembru 2014. godine promenila dva zakona, odustavši od vanblokovskog statusa. U junu 2016. godine donete su bile dopunske izmene kojim su ulazak u NATO predstavile kao cilj spoljne politike zemlje. U februaru 2019. godine parlament Ukrajine je prihvatio izmene Ustava, čime je zemlja još snažnije krenula ka EU i NATO-u.

rs.sputniknews.com

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
MOGLO BI UMRETI 4.500 LJUDI Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

"MOGLO BI UMRETI 4.500 LjUDI" Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

JUŽNA Evropa suočava se sa žestokim toplotnim talasom - temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u španskoj pokrajini Uelva izmereno je rekordnih 46 stepeni, što je najviša junska temperatura u istoriji zemlje. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan takođe beleže rekordne vrućine, praćene šumskim požarima i ljudskim žrtvama.

01. 07. 2025. u 11:45

Komentari (0)

HOROR U ZEMUNU: Blokaderi linčovali vozača i razlupali mu auto (VIDEO)