ZVEKIRI NA KAPIJAMA MAGREBA: "Novosti" u Maroku, od trgova i sukova kraljevskih gradova, preko kanjona i pustinje, do vrhova Atlasa (FOTO)
NA pragu svake nove kulture čeka neki tipičan detalj arhitekture, koji trajno ostaje kao asocijacija na grad, predeo, zemlju. U Maroku, to su - vrata.

Foto privtna arhiva
Indigo-plava, zelena, sa ukrasima od kovanog gvožđa, uokvirena čipkastim lukovima, od kamena ili gipsa, sa mozaicima... Metalna, ili od masivnog drveta u duborezu, kao i ona oslikana cvećem.
Neki od tih ulaza u darove (kuće bez dvorišta), ili riade (one luksuznije, sa baštama okruženim kolonadama i mnoštvom odaja) imaju dva zvekira, za dvoja vrata. Prema zvuku se prepoznaje da li je pristigao domaćin, ili stranac. To je znak za žene, koje u kući ne pokrivaju kosu maramom i slobodnije su obučene, da se povuku, ili nastave sa svakodnevnim poslom. U podne, u dovratku, može i da se odrema, kada na drugom mestu nema hlada, kao na neprekidno uzavrelom marakeškom trgu Džema el-Fna, najvećem i najuzbudljivijem u Africi. Oko njega se šire sukovi zatrpani začinima, tekstilom, kožom, kujundžijskim majstorijama i drugim zanatskim rukotvorinama.

Foto privatna arhiva
Usred drevne medine, opasane zidinama iz 12. veka, to mesto - preko dana velika pijaca (urbana žila kucavica), a sa prvim mrakom najveći restoran pod vedrim nebom - nije samo atrakcija za putnike, već je sačuvalo značenje kakvo je trg imao u srednjem veku. I dalje se tu razmenjuju roba i ideje, zabavlja se i intenzivno živi, dešavaju se mala i velika čuda. Defiluju akrobati, krotitelji zmija i rajskih ptica, pripovedači i muzičari, Berberi u živopisnim nošnjama, zabrađene žene koje kanom iscrtavaju tetovaže...
A digitalno doba ušunjalo se preko mobilnih telefona kojima turisti prave svoje fotografske suvenire. I ako im se u kadru nađe neko od aktera neobičnih prizora, prići će i tražiti svoju tarifu. Ipak, ono što se događa na trgu nije samo komercijalna predstava, već i marokanska svakodnevica, duboko ukorenjena u običaje. Većina ih je tradicionalno obučena u dželabe i sa maramom ili fesom na glavi, i kad nema "publike". Slično je i u drugim medinama četiri kraljevska grada, pod zaštitom Uneska. U lavirintu 9.000 uličica najstarijeg dela Fesa, u kome se gube i oni koji su tu odrasli, i dalje stoji univerzitet na kome su se još u 9. veku, osim Kurana, izučavali i matematika, i astronomija, a u vreme dinastije Idrisida, osnovala ga je - žena, Fatima al-Fihri.
Pod vrhom Tubkal

Foto privtna arhiva
SELA Aromud, Tizi Ousem, a posebno Imlil svoj današnji prosperitet duguju upravo svom vekovnom zabačenom položaju. Smeštena su ispod Tubkala, vrha Velikog Atlasa i sve češće pohode ga planinari iz celog sveta, kojima su ovdašnji stanovnici vodiči na ovom usponu. Ovog proleća, 4.167 metara nadmorske visine Tubkala savladali su i planinari beogradskog PSK "Pobeda", njih devetoro, dok ih je osmoro prešlo trek "Tri doline".
Na krovovima vekovnih građevina, ovog grada-muzeja, noću se živi na terasama, sa pogledom na tvrđavu, botaničku baštu i novi deo grada. A svaki kvart u medinama Fesa, Marakeša, Rabata i Meknesa ima pet ključnih javnih objekata: džamiju, česmu, hamam, pekaru i obdanište za decu. I, naravno, velelepne kapije kroz koje se nekada ulazilo u grad. U Fesu je plava, u Meknesu - zelena i trenutno se rekonstruiše.
- Radi se punom parom i na obnovi podzemnog zatvora u kome je vladar Mula Ismail u jednom trnutku držao 40.000 zatočenika, uglavnom hrišćana zarobljenih na moru, koji su mu zidali sultansku palatu, danas jedinu u okviru čijih zidina postoji igralište za golf. Sve se sprema za predstojeće Afričko prvenstvo u fudbalu, koje će se igrati u Maroku, ali i svetsko, koje 2030. ova kraljevina organizuje zajedno sa Španijom - objašnjava Radouan ("Nisam Radovan, kao što ih ima kod vas"), koji kao i mnogi Marokanci svoj porodični budžet uvećava otkrivajući gostima značenje znamenitosti svog kraja.
Najveći minaret u Africi

Foto privatna arhiva
SAVERMENI Marokanci su duboko religiozni, čak i pentagram na njihovoj zastavi simbolizuje pet stubova islama. Strancima nije dozvoljen ulaz u tamošnje džamije, sem u dve u Meknesu i Kazablanki. Ona u Meknesu je i mauzolej Mule Ismaila, dok džamija Hasana Drgog u Kazablnaki (na slici) ima najviši minaret u Africi, i impresivan enterijer, rad najveštijih marokanskih zanatlija: duborezaca, mozaičara, kamenorezaca, majstora za kovano gvožđe...
Čitavim Magrebom prepliće se ono što su kao uticaj tamošnji osvajači poneli u Španiju, ali i doneli nazad kada su se posle rekonkiste vratili sa Pirineja. U tvrđavi u Rabatu, koju zapljuskuje Atlantik, tako mirom i egzotičnim biljem odiše "Andaluzijska bašta". Isti duh lebdi i Šefšauenom, gradićem u zaleđu Sredozemlja, čije su građevine podigli i sve u plavo obojili, Arapi i Jevreji, pobegli pred inkvizicijom.

Foto privatna arhiva
Uz uzbudljivu kulturnu i istorijsku raznolikost, Maroko spaja i čitav spektar prirodnih lepota - od vodopada Ouzoud (po visini pada vode su odmah posle Viktorijinih, sa nacionalnim parkom po kome se slobodno šetaju majmuni), preko najvećih prostranstava guste kedrove šume u Nacionalnom parku Ifran, kanjona reke Todre sa impresivnim stenama što zatvaraju nebo, masiva neobičnih oblika duž doline hiljadu kazbi, pa do dina Sahare. A nad svim tim se impresivno uzdiže Atlas, planina mitskog imena.
Prošlogodišnje podrhtavanje diva na čijim je plećima nebeski svod imalo je i danas vidljive razorne posledice: čitave porodice još žive pod šatorima, u mnogim planinskim selima. Njihovi stanovnici Berberi (ime ovog naroda koji je tu hiljadama godina u prevodu znači "slobodni ljudi"), stojički se nose sa nevoljama, navikli na surove uslove života u planini. Goste nude čajem od sveže nane, opojnog mirisa (u šali ga zovu "marokanski viski"), osmehom i pesmom, koja slavi život:
- Jala, jala, jeee....

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)