DEMENCIJU SPREČITE - VEŽBANJEM: Dovoljno vam je bukvalno pet minuta

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

05. 03. 2025. u 06:45

PREMA studiji iz 2024. godine, trenutno 120 miliona ljudi pati od kognitivnog pada i Alchajmerove bolesti, a očekuje se da će taj broj doseći 150 miliona do 2030. i 190 miliona do 2050. godine.

ДЕМЕНЦИЈУ СПРЕЧИТЕ - ВЕЖБАЊЕМ: Довољно вам је буквално пет минута

Foto: Shutterstock

Stručnjaci napominju da je uzrok porasta dementnih u činjenici da se ova bolest danas nepogrešivo dijag nostikuje i da se životni vek produžio. Naime, ranije je bilo manje onih koji su "pregazili" 75. godinu, kada se i demencija uglavnom ispoljava.

Srećom, istraživanja pokazuju da određene životne navike mogu da smanje rizik od razvoja demencije, a jedna od ključnih mera je fizička aktivnost.

Novo istraživanje sa Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health pokazalo je da samo 35 minuta nedeljno fizičke aktivnosti, odnosno pet minuta dnevno, može da smanji rizik od demencije za prosečno 41 odsto.

Ovo vredi bez obzira na godine ili nivo snage, pa čak i stariji i slabiji ljudi mogu da imaju koristi od lagane aktivnosti poput šetnje ili plivanja.

Povećanje fizičke aktivnosti, čak i samo pet minuta dnevno, može da smanji rizik od demencije. Studija je otkrila da se rizik dodatno smanjuje s povećanjem vremena vežbanja.

Ispitanici koji su vežbali 35 do 70 minuta nedeljno (pet do deset minuta dnevno) imali su smanjenje rizika od 60 odsto, dok je kod onih koji su se bavili 70 do 140 minuta nedeljno (10-20 minuta dnevno) rizik smanjen za 63 odsto.

- Naša otkrića sugerišu da povećanje fizičke aktivnosti, čak i samo pet minuta dnevno, može da smanji rizik od demencije kod starijih odraslih - istakao je jedan od autora studije, istraživač i naučnik dr Amal Vanigatunga za Parade.

Ovo istraživanje dodatno potvrđuje da je bilo kakva fizička aktivnost, bez obzira koliko mala, bolja nego nikakva, pogotovo kad se radi o bolesti za koju trenutno ne postoji lek.

Porast broja dementih osoba biće izazov zdravstvenim sistemima većine evropskih zemalja, uključujući Srbiju,koji će morati da se prilagode starenju društva, uključujući i edukaciju medicinskog osoblja, shodno strukturi bolesti i poremećaja u višim starosnim grupama, specifičnostima njihovog odgovora na lekove, ali i čitav niz socijalno-psiholoških fenomena vezanih za starost.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NE MOŽETE DA IM VIČETE DA SU SRBI! Istorijske kazne za Dinamo Zagreb i Hajduk Split zbog ponašanja BBB i Torcide