TAJNE LJUDSKOG ORGANIZMA: Koliko često se ćelije obnavljaju
Ljudski organizam predstavlja izuzetno složen i dinamičan sistem, u kom se milijarde ćelija neprestano menjaju, dele, stare i umiru. Naučnici ističu da ne postoji jedan univerzalan ritam obnavljanja za sve ćelije.

Foto Shutterstock
Dok se neke, poput onih u digestivnom traktu, regenerišu u roku od nekoliko dana, drugima, poput ćelija kostiju ili mozga, potrebni su meseci, godine, a ponekad se i uopšte ne obnavljaju. Proučimo ih „izbliza“...
Koža i digestivni sistem najbrže se regenerišu. Ćelije kože, konkretno epidermisa, obnavljaju se svake dve do četiri nedelje, zato što je koža prva linija odbrane organizma i stalno je izložena spoljnim uticajima.
Slično tome, ćelije koje oblažu želudac i creva imaju veoma kratak životni vek – menjaju se svakih dva do pet dana. Ova učestalost omogućava zaštitu organizma od hemijskih i mehaničkih oštećenja koja nastaju prilikom varenja.
Krv i jetra su u stalnoj obnovi. Crvene krvne ćelije, odnosno eritrociti, imaju životni vek od oko 120 dana. Trombociti žive sedam do 10 dana, dok bele krvne ćelije mogu da „požive“ od nekoliko dana do nekoliko meseci, u zavisnosti od vrste. Ćelije jetre, organa koji igra ključnu ulogu u detoksikaciji, obnavljaju se u proseku svakih 150 do 500 dana, što znači da se jetra može delimično regenerisati nakon oštećenja, sve dok povreda nije hronična.
Mit o sedam godina
Često se u popularnoj kulturi ponavlja tvrdnja da se celo ljudsko telo obnovi na svakih sedam godina. Iako ova procena predstavlja grubu prosečnu vrednost koja obuhvata sve tipove ćelija, naučnici je smatraju pojednostavljenom. U realnosti, vreme obnavljanja zavisi od funkcije, lokacije i uticaja spoljašnjih faktora.
Mišići i kosti imaju sporiji, ali temeljniji proces. Mišićne ćelije imaju ograničenu sposobnost obnove. Iako se mišići mogu oporaviti nakon povrede, njihova regeneracija je sporija i zavisi od težine oštećenja. S druge strane, ljudski skelet se u potpunosti obnavlja otprilike svakih 10 godina. Ova sporost je rezultat kompleksnosti strukture kostiju i procesa mineralizacije.
Za razliku od ostalih ćelija u telu, neuroni, odnosno ćelije mozga, uglavnom se ne regenerišu nakon što jednom nastanu. Postoje ograničene oblasti mozga, poput hipokampusa, gde je moguća neurogeneza, ali u većini slučajeva oštećenja neurona ostaju trajna.

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)