Najnovija studija upozorava: Ove dve navike spavanja mogu povećati rizik od srčanih problema
AKO mislite da je dovoljno samo da spavate "kada stignete", nauka ima loše vesti: Nije problem samo koliko spavate, već i u koje vreme. Kombinacija kratkog i neredovnog sna nije samo loša navika, već faktor rizika za srce.
Foto: pexels.com/ Ron Lach
Zbog ubrzanog tempa koji nam diktira svakodnevica, san sve češće guramo u drugi plan i prilagođavamo ga obavezama. Upravo takav odnos prema spavanju vremenom može da se odrazi na naše raspoloženje, produktivnost i zdravlje - i to posebno na srce.
Novo istraživanje bavilo se pitanjem kako obrasci spavanja utiču na rizik od srčanog udara i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Pokazalo se da ljudi koji često odlaze u krevet u različito vreme i pritom spavaju manje od osam sati noću imaju čak dvostruko veću verovatnoću da se suoče sa ozbiljnim srčanim oboljenjima.
Ovaj zaključak zasniva se na desetogodišnjem praćenju više od 3.000 volontera, koje su sproveli finski istraživači. Učesnici su tokom čitavog perioda nosili pametne uređaje koji su beležili vreme odlaska na spavanje, buđenja, kao i takozvanu "sredinu sna", odnosno središnju tačku noćnog odmora. Takav pristup omogućio je precizan uvid u navike spavanja i njihove posledice.
Studija je uzela u obzir i druge faktore rizika, uključujući pol, indeks telesne mase, zaposlenost, krvni pritisak, holesterol, šećer u krvi i nivo fizičke aktivnosti, kako bi se osiguralo da rezultati odražavaju uticaj neredovnog sna.
Tokom praćenja, 128 ljudi, odnosno oko 4 odsto učesnika, doživelo je ozbiljna kardiovaskularna stanja. To je uključivalo srčani udar, moždani udar, nestabilnu anginu, srčanu insuficijenciju, kao i smrt izazvanu srčanim i vaskularnim bolestima.
Ključni nalaz studije je da rizik značajno raste tek kada se ukrste dva faktora: Neredovan raspored spavanja i kratko trajanje sna.
Učesnici koji su imali veoma promenljivo vreme odlaska na spavanje ili varijacije u sredini sna bili su u većem riziku, ali samo ako su spavali kraće od proseka (7 sati i 56 minuta po noći).
Oni koji su spavali duže nisu pokazivali isti porast rizika, čak i ako im raspored nije bio savršeno ujednačen. Razlog za to leži u načinu na koji san utiče na telo. Neredovan raspored remeti unutrašnji biološki sat, koji reguliše rad srca, lučenje hormona i metabolizam. Kada je taj sistem stalno "pomera", telo radi pod dodatnim stresom.
Zanimljivo je da vreme buđenja nije imalo značajan uticaj na rizik, što ukazuje da je dosledno vreme odlaska na spavanje važnije nego što se ranije mislilo.
Ovo se uklapa u ranija istraživanja koja su povezala neredovan san sa gojaznošću, dijabetesom i oslabljenim imunitetom. Nova analiza dodatno naglašava da se ne radi samo o broju sati provedenih u krevetu, već i o stabilnosti navika, prenosi "Argumenti i fakti".
Dakle, čak i ako ne uspevate da svake noći spavate punih osam sati, održavanje što stabilnijeg vremena odlaska na spavanje može biti jedan od jednostavnijih načina da smanjite rizik od srčanog udara i drugih ozbiljnih problema sa srcem.
(rt.rs)
BONUS VIDEO - ANGELINA TOPIĆ ZA "NOVOSTI": Prva reakcija posle svetske medalje
Preporučujemo
Stručnjak upozorava: Samo vežbanje ne može da poništi štetu od celodnevnog sedenja
01. 05. 2026. u 22:45
Da li su zaista toliko zdrave: Sardine su postale novi favorit u ishrani na mrežama
30. 04. 2026. u 23:11
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
NAŠE KOMŠIJE OKRENULE LEĐA UKRAJINI: Veliki šamar za Zelenskog
BUGARSKI ministar odbrane, Dimitar Stojanov, izjavio je danas da ta zemlja neće više da šalje oružje Ukrajini.
09. 06. 2026. u 15:10
HRVATSKA SE OPASNO NAORUŽAVA: Stiže francusko oružje, Zagreb modernizuje i nemačke haubice
HRVATSKA će, osim nabavke 18 novih samohodnih haubica "cezar" od Francuske, modernizovati i 14 postojećih nemačkih "pancir" haubica koje je kupila 2014. godine, proizlazi iz zajedničke izjave o pojačanoj saradnji nemačke i hrvatske vlade.
09. 06. 2026. u 12:21
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)