KLIMA NAM "OTELA" ŠEST MILIJARDI DOLARA: Fransin Pikap, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji
PREMA najnovijem izveštaju UNDP klimatske promene pričinile su i Srbiji veliku štetu, koja je u poslednjih 20 godina, usled ekstremnih vremenskih prilika izgubila više od šest milijardi dolara.

Foto: Privatna arhiva
Stalna predstavnica Programa UN za razvoj Fransin Pikap procenila je u intervjuu za "Novosti", da će bez uvođenja hitnih mera adaptacije na klimatske promene, iznos štete do 2030. godine dostići 13 milijardi dolara. Globalno zagrevanje u velikoj meri prouzrokovano je ljudskom aktivnošću.
Možemo li i kako da ublažimo posledice prirodnih katastrofa koje odnose živote, uništavaju domove i biosisteme?
- Srbija se priključila svetskim naporima za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. To je važno jer su posledice klimatskih promena veoma vidljive. Zato i moramo brzo da se prilagodimo na novu realnost. UNDP već pomaže Vladi Srbije da izradi prvi Nacionalni plan adaptacije na klimatske promene. U njemu će biti navedene sve hitne mere koje će pomoći Srbiji da postane otpornija na klimatske promene.
Možete li izdvojiti najvažnije mere?
- Ako bismo, na primer, pričali o poljoprivredi i zaštiti prinosa od sve toplijeg vremena, mere koje bismo sproveli imale bi za cilj poboljšanje navodnjavanja, prelazak na upotrebu semena otpornog na sušu, izgradnju više staklenika i redovnije korišćenje protivgradnih mreža i sistema. Da bi bile obezbeđene dovoljne količine vode za proizvodnju hrane i energije, Srbiji su potrebne nove brane i rezervoari, ali i sistemi za drenažu. Uporedo sa tim neophodno je raditi i na sadnji novog drveća koje bi pomoglo u sprečavanju poplava, klizišta i erozije. Mnogo je mera kojima pokušavamo da ublažimo posledice klimatskih promena.
Kažete da su to hitne mere. Šta je potrebno da se uradi na duže staze?
- Srbija, kao i ostale zemlje, treba da pređe na cirkularnu ekonomiju koja za proizvodnju koristi manje prirodnih resursa kao što su drvo, mineralni resursi, voda i tlo, a da pritom proizvodi i manje otpada. Takva, zelena tranzicija, zahteva ulaganja, ali to ne treba da doživljavamo kao trošak, nego kao priliku i jedini način da obezbedimo trajan i održiv privredni rast. Uspešno izdavanje prve zelene obveznice u Srbiji je važan korak u tom smislu, jer pokazuje posvećenost Vlade privrednoj tranziciji i može da mobiliše značajna sredstva na međunarodnom tržištu kapitala. Smanjenjem emisija ugljen-dioksida, srpska privreda i kompanije će postati ne samo konkurentnije na globalnom tržištu, već će moći i da privuku sve dostupnija sredstva banaka, međunarodnih institucija i investitora za "zeleno" finansiranje.

Foto: Privatna arhiva
Porast prosečne temperature
SRBIJA se nalazi u regionu gde temperatura raste brže od globalnog proseka - više od jednog stepena Celzijusa. Porast temperature je već prouzrokovao česte ekstremne vremenske nepogode - uglavnom duge periode suše ili poplave koje utiču na proizvodnju hrane i dostupnost pijaće vode.
Ako temperature nastave da rastu, Srbija neće moći da održi poljoprivrednu proizvodnju kakvu ima sada. Klimatske promene usporiće privredni rast i u oblasti šumarstva, energije, transporta i infrastrukture.
Glazgovska konferencija
POD okriljem UN, u Glazgovu će se okupiti lideri 197 zemalja, uključujući i Srbiju. Upravo i na ovom skupu će se pričati o sporazumu o preduzimanju hitnih mera usmerenih za ublažavanje efekata klimatskih promena.

HITAN SASTANAK U BELOJ KUĆI: Tramp ukida vojnu pomoć Kijevu?
AMERIČKI predsednik Donald Tramp sastaće se sa zvaničnicima kako bi razmotrio i potencijalno doneo mere protiv Kijeva, uključujući prekid vojne pomoći, prenosi Njujork tajms.
03. 03. 2025. u 07:55

BOMBARDOVANjE SR JUGOSLAVIJE NAJVEĆA GREŠKA U VOJNOJ ISTORIJI: Intervju - Janis Engolfpoulos, viceadmiral grčke mornarice u penziji
"NATO bombardovanje 1999. se često posmatra kao ključni događaj u međunarodnom sistemu nakon Hladnog rata, posebno zbog načina na koji je oblikovao geopolitiku, međunarodno pravo i odnose između NATO zemalja i Rusije, i ako bi bilo pojednostavljenje reći da je to direktan okidač sadašnjih konflikata, to jeste doprinelo dugogodišnjim tenzijama koje su evaluirale u današnju globalnu dinamiku".
01. 03. 2025. u 14:49

"HOĆU EUTANAZIJU" Vedrana Rudan donela odluku: "Rekla sam deci da je gotovo, neću da umirem na rate"
ZA lečenje joj je bilo potrebno dosta novca, a deo je stigao iz Srbije, od direktora izdavačke kuće koja objavljuje njena dela.
03. 03. 2025. u 09:53
Komentari (1)