KLIMA NAM "OTELA" ŠEST MILIJARDI DOLARA: Fransin Pikap, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji
PREMA najnovijem izveštaju UNDP klimatske promene pričinile su i Srbiji veliku štetu, koja je u poslednjih 20 godina, usled ekstremnih vremenskih prilika izgubila više od šest milijardi dolara.

Foto: Privatna arhiva
Stalna predstavnica Programa UN za razvoj Fransin Pikap procenila je u intervjuu za "Novosti", da će bez uvođenja hitnih mera adaptacije na klimatske promene, iznos štete do 2030. godine dostići 13 milijardi dolara. Globalno zagrevanje u velikoj meri prouzrokovano je ljudskom aktivnošću.
Možemo li i kako da ublažimo posledice prirodnih katastrofa koje odnose živote, uništavaju domove i biosisteme?
- Srbija se priključila svetskim naporima za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. To je važno jer su posledice klimatskih promena veoma vidljive. Zato i moramo brzo da se prilagodimo na novu realnost. UNDP već pomaže Vladi Srbije da izradi prvi Nacionalni plan adaptacije na klimatske promene. U njemu će biti navedene sve hitne mere koje će pomoći Srbiji da postane otpornija na klimatske promene.
Možete li izdvojiti najvažnije mere?
- Ako bismo, na primer, pričali o poljoprivredi i zaštiti prinosa od sve toplijeg vremena, mere koje bismo sproveli imale bi za cilj poboljšanje navodnjavanja, prelazak na upotrebu semena otpornog na sušu, izgradnju više staklenika i redovnije korišćenje protivgradnih mreža i sistema. Da bi bile obezbeđene dovoljne količine vode za proizvodnju hrane i energije, Srbiji su potrebne nove brane i rezervoari, ali i sistemi za drenažu. Uporedo sa tim neophodno je raditi i na sadnji novog drveća koje bi pomoglo u sprečavanju poplava, klizišta i erozije. Mnogo je mera kojima pokušavamo da ublažimo posledice klimatskih promena.
Kažete da su to hitne mere. Šta je potrebno da se uradi na duže staze?
- Srbija, kao i ostale zemlje, treba da pređe na cirkularnu ekonomiju koja za proizvodnju koristi manje prirodnih resursa kao što su drvo, mineralni resursi, voda i tlo, a da pritom proizvodi i manje otpada. Takva, zelena tranzicija, zahteva ulaganja, ali to ne treba da doživljavamo kao trošak, nego kao priliku i jedini način da obezbedimo trajan i održiv privredni rast. Uspešno izdavanje prve zelene obveznice u Srbiji je važan korak u tom smislu, jer pokazuje posvećenost Vlade privrednoj tranziciji i može da mobiliše značajna sredstva na međunarodnom tržištu kapitala. Smanjenjem emisija ugljen-dioksida, srpska privreda i kompanije će postati ne samo konkurentnije na globalnom tržištu, već će moći i da privuku sve dostupnija sredstva banaka, međunarodnih institucija i investitora za "zeleno" finansiranje.

Foto: Privatna arhiva
Porast prosečne temperature
SRBIJA se nalazi u regionu gde temperatura raste brže od globalnog proseka - više od jednog stepena Celzijusa. Porast temperature je već prouzrokovao česte ekstremne vremenske nepogode - uglavnom duge periode suše ili poplave koje utiču na proizvodnju hrane i dostupnost pijaće vode.
Ako temperature nastave da rastu, Srbija neće moći da održi poljoprivrednu proizvodnju kakvu ima sada. Klimatske promene usporiće privredni rast i u oblasti šumarstva, energije, transporta i infrastrukture.
Glazgovska konferencija
POD okriljem UN, u Glazgovu će se okupiti lideri 197 zemalja, uključujući i Srbiju. Upravo i na ovom skupu će se pričati o sporazumu o preduzimanju hitnih mera usmerenih za ublažavanje efekata klimatskih promena.

ŠPANIJA PROGLASILA VANREDNO STANjE
MINISTARSTVO unutrašnjih poslova Španije proglasilo je vanredno stanje nakon današnjeg nestanka struje.
28. 04. 2025. u 21:32

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

NE MOŽE DA SAKRIJE TUGU: Darko Lazić potpuno slomljen, javno se oglasio (FOTO)
PEVAČ se prisetio svog pokojnog oca...
28. 04. 2025. u 19:35
Komentari (1)