KLIMA NAM "OTELA" ŠEST MILIJARDI DOLARA: Fransin Pikap, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji
PREMA najnovijem izveštaju UNDP klimatske promene pričinile su i Srbiji veliku štetu, koja je u poslednjih 20 godina, usled ekstremnih vremenskih prilika izgubila više od šest milijardi dolara.
![КЛИМА НАМ ОТЕЛА ШЕСТ МИЛИЈАРДИ ДОЛАРА: Франсин Пикап, стална представница Програма Уједињених нација за развој (УНДП) у Србији КЛИМА НАМ ОТЕЛА ШЕСТ МИЛИЈАРДИ ДОЛАРА: Франсин Пикап, стална представница Програма Уједињених нација за развој (УНДП) у Србији](/data/images/2021-10-31/155052_fransin1_fmob.jpg)
Foto: Privatna arhiva
Stalna predstavnica Programa UN za razvoj Fransin Pikap procenila je u intervjuu za "Novosti", da će bez uvođenja hitnih mera adaptacije na klimatske promene, iznos štete do 2030. godine dostići 13 milijardi dolara. Globalno zagrevanje u velikoj meri prouzrokovano je ljudskom aktivnošću.
Možemo li i kako da ublažimo posledice prirodnih katastrofa koje odnose živote, uništavaju domove i biosisteme?
- Srbija se priključila svetskim naporima za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. To je važno jer su posledice klimatskih promena veoma vidljive. Zato i moramo brzo da se prilagodimo na novu realnost. UNDP već pomaže Vladi Srbije da izradi prvi Nacionalni plan adaptacije na klimatske promene. U njemu će biti navedene sve hitne mere koje će pomoći Srbiji da postane otpornija na klimatske promene.
Možete li izdvojiti najvažnije mere?
- Ako bismo, na primer, pričali o poljoprivredi i zaštiti prinosa od sve toplijeg vremena, mere koje bismo sproveli imale bi za cilj poboljšanje navodnjavanja, prelazak na upotrebu semena otpornog na sušu, izgradnju više staklenika i redovnije korišćenje protivgradnih mreža i sistema. Da bi bile obezbeđene dovoljne količine vode za proizvodnju hrane i energije, Srbiji su potrebne nove brane i rezervoari, ali i sistemi za drenažu. Uporedo sa tim neophodno je raditi i na sadnji novog drveća koje bi pomoglo u sprečavanju poplava, klizišta i erozije. Mnogo je mera kojima pokušavamo da ublažimo posledice klimatskih promena.
Kažete da su to hitne mere. Šta je potrebno da se uradi na duže staze?
- Srbija, kao i ostale zemlje, treba da pređe na cirkularnu ekonomiju koja za proizvodnju koristi manje prirodnih resursa kao što su drvo, mineralni resursi, voda i tlo, a da pritom proizvodi i manje otpada. Takva, zelena tranzicija, zahteva ulaganja, ali to ne treba da doživljavamo kao trošak, nego kao priliku i jedini način da obezbedimo trajan i održiv privredni rast. Uspešno izdavanje prve zelene obveznice u Srbiji je važan korak u tom smislu, jer pokazuje posvećenost Vlade privrednoj tranziciji i može da mobiliše značajna sredstva na međunarodnom tržištu kapitala. Smanjenjem emisija ugljen-dioksida, srpska privreda i kompanije će postati ne samo konkurentnije na globalnom tržištu, već će moći i da privuku sve dostupnija sredstva banaka, međunarodnih institucija i investitora za "zeleno" finansiranje.
![](/data/images/2021-10-31/155051_francine-pickup-2_f.jpg?1635711446)
Foto: Privatna arhiva
Porast prosečne temperature
SRBIJA se nalazi u regionu gde temperatura raste brže od globalnog proseka - više od jednog stepena Celzijusa. Porast temperature je već prouzrokovao česte ekstremne vremenske nepogode - uglavnom duge periode suše ili poplave koje utiču na proizvodnju hrane i dostupnost pijaće vode.
Ako temperature nastave da rastu, Srbija neće moći da održi poljoprivrednu proizvodnju kakvu ima sada. Klimatske promene usporiće privredni rast i u oblasti šumarstva, energije, transporta i infrastrukture.
Glazgovska konferencija
POD okriljem UN, u Glazgovu će se okupiti lideri 197 zemalja, uključujući i Srbiju. Upravo i na ovom skupu će se pričati o sporazumu o preduzimanju hitnih mera usmerenih za ublažavanje efekata klimatskih promena.
![„KAO DA NIKADA NISU POSTOJALE“ Nemački novinar u reportaži za Bild o ruskim bombama - Ovo nije moglo da se zamisli... „KAO DA NIKADA NISU POSTOJALE“ Nemački novinar u reportaži za Bild o ruskim bombama - Ovo nije moglo da se zamisli...](/data/images/2021-05-10/94398_untitled_kf.jpg?time=1719076408)
„KAO DA NIKADA NISU POSTOJALE“ Nemački novinar u reportaži za "Bild" o ruskim bombama - "Ovo nije moglo da se zamisli..."
NA ZAPADU nisu mogli da veruju da postoji tako masivna bomba kao što je FAB-3000 koju su ruske snage nedavno upotrebile u Ukrajini, ocenjuje nemački novinar Julijan Repke u reportaži za „Bild“.
22. 06. 2024. u 19:05
![EKSPLOZIJE U KIJEVU: Ukrajinci javljaju da je pogođena prestonica, rakete su stigle sa mora, a bombardovali su i migovi EKSPLOZIJE U KIJEVU: Ukrajinci javljaju da je pogođena prestonica, rakete su stigle sa mora, a bombardovali su i migovi](/data/images/2024-06-27/501005_rat-u-ukrajini_kf.jpg?time=1719475326)
EKSPLOZIJE U KIJEVU: Ukrajinci javljaju da je pogođena prestonica, rakete su stigle sa mora, a bombardovali su i "migovi"
MIKOL Oleščuk, komandant Ratnog vazduhoplovstva Ukrajine, na Telegramu je izneo podatke o ruskom napadu
27. 06. 2024. u 09:15 >> 09:17
![JANA SE RAZVELA OD MUŽA KAD JE OBOLEO OD RAKA: Ne kajem se, preko Fejsbuka sam saznala da je umro JANA SE RAZVELA OD MUŽA KAD JE OBOLEO OD RAKA: Ne kajem se, preko Fejsbuka sam saznala da je umro](/data/images/2024-06-28/501663_3917005-jana-ls_kf.jpg?time=1719597765)
JANA SE RAZVELA OD MUŽA KAD JE OBOLEO OD RAKA: "Ne kajem se, preko Fejsbuka sam saznala da je umro"
SUDBINA nekada ume da se poigra sa nama i dovede nas pred neverovatna iskušenja. Nekada moramo da donesemo važne odluke koje mogu da nam promene tok sudbine.
28. 06. 2024. u 20:02
Komentari (1)