SVETSKA BANKA HVALI SRBIJU: Javni dug rastao mnogo manje nego u drugim zemljama u Evropi
BDP zemalja Zapadnog Balkana je, posle rasta od 3,5 odsto u 2019. godini, skliznuo u recesiju od 4,5 odsto u 2020, kažu u Svetskoj banci koja očekuje da će u 2021. rast BDP-a u ovom regionu iznositi 3,5 odsto.

Foto EPA
To kaže glavni ekonomista Svetske banke za Zapadni Balkan Enrike Blanko Armas u intervjuu za Magazin Biznis.
- Mere koje su preduzete u Srbiji, uglavnom su u skladu sa merama preduzetim u drugim zemljama. Sposobnost zemalja da podrže svoje ekonomije u velikoj meri je rezultat prethodnih napora da se ojača makroekonomsko upravljanje i izgrade fiskalni amortizeri. Srbija je taj posao dobro uradila pre krize, smanjila je fiskalni deficit, smanjila javni dug i povećala devizne rezerve - naveo je Armas.
Kaže da je procena SB da se javni dug Srbije povećao za četiri procentna poena BDP-a u 2020, što je značajan rast, ali mnogo niži od rasta javnog duga u drugim zemljama u Evropi.
Na pitanje da prokomentariše to što je stopa nezaposlenosti u regionu porasla za 0,5 odsto samo u prvoj polovini prošle godine i da je izgubljeno 139.000 radnih mesta, a da je situacija u Srbiji nešto drugačija, Armas kaže da su programi ekonomske podrške širom regiona sprečili mnogo izraženiji uticaj na tržišta rada.
- Isto se dogodilo i u Srbiji, koja je donela neviđeni program ekonomske podrške vredan oko 13 procenata BDP-a, uključujući nekoliko mera usmerenih na zadržavanje posla. Ali došlo je do pada neformalne zaposlenosti i povećanja zaposlenosti mladih. Mere podrške uspele su da spreče još gori uticaj krize na tržišta rada u regionu, ali moramo da prepoznamo neka ograničenja trenutnog pristupa, poput ograničenog dosega neformalnog sektora, kako bismo sledeći put mogli da učinimo bolje.
Kada je reč o očekivanom rastu BDP-a u regionu od 3,5 odsto u 2021. godini, Armas dodaje i da postoji značajna neizvesnost oko ostvarenja ovih projekcija, posebno u pogledu rasta u EU, kašnjenja u dostupnosti vakcina i pojave novih talasa širenja virusa, što bi sve moglo uticati na vreme i snagu oporavka.
Napominje da su zemlje u regionu usvojile nove setove mera za nastavak borbe protiv pandemije i podržavanje svojih ekonomija i da je to opravdano s obzirom na to da se vanredne situacije u zdravstvu nastavljaju.
- Mere koje su preduzete u Srbiji, uglavnom su u skladu sa merama preduzetim u drugim zemljama. Sposobnost zemalja da podrže svoje ekonomije u velikoj meri je rezultat prethodnih napora da se ojača makroekonomsko upravljanje i izgrade fiskalni amortizeri. Srbija je taj posao dobro uradila pre krize, smanjila je fiskalni deficit, smanjila javni dug i povećala devizne rezerve - kaže Armas.
Ukazuje da bi zemlje trebalo da traže načine da povećaju efikasnost mera podrške, čineći ih vremenski ograničenim, ali i ciljanim, jer će to biti sve važnije kako se fiskalni prostor smanjuje, ali i kako bi se ekonomije vraćale u održiviji fiskalni okvir sa jačanjem privrednog oporavka.
Kaže da će za Srbiju biti važno da smanji fiskalni deficit i smanji javni dug, kada to situacija dozvoli.
Smatra da u vremenima ekonomske krize, kao što je sada, kada je proizvodnja znatno ispod potencijala, ima smisla usvojiti fiskalne mere za podršku rastu.
- Podrška ekonomijama širom sveta zaista je bez presedana, ali težina krize je jednako bez presedana - kaže Armas i dodaje da će za sve zemlje biti važno da se vrate na održiviji fiskalni put kako bi smanjile nivo duga.
Upitan ako privredni oporavak glavnih trgovinskih partnera Srbije u regionu, posebno EU, zakasni, koliko bi to moglo da uspori ekonomsku normalizaciju u ovom regionu, Aramas odgovara:
- Zapadni Balkan je usko integrisan sa EU, kroz trgovinu, investicije, doznake i turizam. Sporiji oporavak u EU imaće uticaja na ekonomiju regiona. Na primer, gotovo dve trećine srpskog izvoza ide u EU, što ukazuje na značaj EU za srpsku ekonomiju. Očekujemo da će EU porasti između 3,5 do cetiri odsto 2021. godine, doprinoseći tako oporavku regiona - rekao je Armas.
Dodaje da su snažni fiskalni i spoljni amortizeri u Srbiji odigrali dobru ulogu tokom krize.

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (1)