POGLED ISKOSA - Sećanje na vajara
RATKO Vulanović (Nikšić, 1941-2023) je najistaknutiji crnogorski vajar druge polovine XX veka, koga je režim Mila Đukanovića namučio zbog njegove srpske orijentacije.
Ratko Vulanović, Galerija Ulus 2015.Foti Branko Belić
Koliko crnogorskoj, Vulanović pripada i srpskoj likovnoj sceni, u Beogradu je decenijama imao atelje. Završio je Srednju umetničku školu u Crnoj Gori i Likovnu akademiju u Beogradu a njegov uspon u vrhove jugoslovenskog vajarstva bio je nesumnjiv. Vulanovića je cenio i o njemu pisao i Dragoš Kalajić, elitistički okrenut isključivo slikarstvu. Autor je brojnih spomenika, učesnik mnogih kolonija i dobitnik "Politikine" nagrade 1988. godine. Publici je poznat po ogromnim skulpturama koje su se više puta mogle videti u Knez Mihailovoj ulici prilikom njegovih beogradskih izlaganja, a koje su i u stalnoj postavci ispred jezera na Adi Ciganliji. Naglašeni vertikalizam njegovih formi odgovara njihovoj monumentalnosti. Na njima lako prepoznajemo igru sa osnovnim likovnim oblicima, kao što su puno i prazno, linija i volumen, svetlo i senka, uspinjanje i padanje. Iza formalne razigranosti je Vulanovićev svet ideja, nastojanje da se elementarnim, euklidovskim, geometrijskim oblicima izgradi skulptorski svet nalik gradu ili pejzažu. Njegovi kameni i drveni gradovi istovremeno su predlog za arhitektonska rešenja i skoro dečja igra slaganja kubusa koji predstavljaju kuće i crkve. U postmodernom, elektronskom dobu, arhitektura je izgubila dostojanstvo i estetsku neprikosnovenost, mnoge građevine danas se projektuju kao skulpture, arhitekti posežu za vajarskim rešenjima i stvaraju gigantska skulptorska dela o čemu postoje i stručne estetičke studije. Vulanović ne predlaže jedno građevinsko delo, već u malom stvara čitave gradove i umetnički, ni prirodan niti urban pejzaž. Njegovi gradovi i trgovi imaju organsku, ljudsku dimenziju i mogu biti zanimljivi deci koliko i iskusnim poznavaocima, princip ređanja ili nagomilavanja istovremeno je i svetovan i sakralan. Podseća na otpad kao galerijsko-muzejsku postavku ali, kako se iznosi u nedavno objavljenoj knjizi na nemačkom, to je i princip stvaranja oltara u paganstvu i u objavljenim religijama.
Vulanović omogućuje da uđemo u skulpturu, što i nije nešto novo, ali smo pritom rasterećeni od bilo kakve izvanumetničke poruke kojima obiluje današnja likovna scena, a to je već novost i izuzetnost. Ni staro ni (post)moderno, istovremeno i aktuelna ambijentalna galerijska postavka, deo crkvene arhitekture ili instalacija vajarstvo Vulanovića je drevno i prirodno, ne prestaje da iznenađuje, provocira i otvara nove saznajne i estetske vrednosti. Isključivši iz svog sveta bilo kakve prizemne dnevne i političke poruke, parole sadašnje ispolitizovane umetnosti, Ratko Vulanović se borio za slobodu umetnosti i čistu likovnost, a time i za prastaru skulptorsku formu koja je skoro prognana iz galerija ali koja, kako vidimo, ima budućnost.
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
"TAMO POLICIJA NE SME DA DOĐE" Milan Knežević otkrio gde se krije Radoje Zvicer
POTRAGA za Radojem Zvicerom, vođom kavačkog klana, i dalje bezuspešno traje, a gotovo je javna tajna da se on krije u Crnoj Gori.
09. 06. 2026. u 11:01
HRVATSKA SE OPASNO NAORUŽAVA: Stiže francusko oružje, Zagreb modernizuje i nemačke haubice
HRVATSKA će, osim nabavke 18 novih samohodnih haubica "cezar" od Francuske, modernizovati i 14 postojećih nemačkih "pancir" haubica koje je kupila 2014. godine, proizlazi iz zajedničke izjave o pojačanoj saradnji nemačke i hrvatske vlade.
09. 06. 2026. u 12:21
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)