SRPSKI PETROVDANSKI SABOR U BELOJ KRAJINI: Oko hrama u Milićima okupljaju se Srbi iz cele Slovenije
Malobrojnim potomcima čuvara najsevernijeg dela habsburške Vojne granice koji ovde žive od 16. veka pridružili su se srpski doseljenici s kraja 20. i početka 21. veka koji su dali novu snagu ovom izdanku srpske loze.

foto: B.Čeliković
CRKVA posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu u selu Milići u Beloj Krajini na Petrovdan postaje saborno mesto Srba koji žive u Sloveniji. Malobrojnim potomcima čuvara najsevernijeg dela habsburške Vojne granice koji ovde žive od 16. veka pridružili su se srpski doseljenici s kraja 20. i početka 21. veka koji su dali novu snagu ovom izdanku srpske loze.

foto: B.Čeliković
O tome svedoče prizori koje je zabeležio istoričar Borisav Čeliković, urednik nacionalne etnografske biblioteke "Koreni" u "Službenom glasniku", koji od 2012. istražuje Belu Krajinu.

foto: B.Čeliković
- Prazničnu liturgiju služio je episkop gornjokarlovački Gerasim, posle nje je kulturno-umetničko društvo "Bela Krajina", kojim rukovodi Snježana Branisavljević, izvelo program posvećen Kosovu i Metohiji, a predstavljena je i knjiga "Bela Krajina, Srbi u Sloveniji". U Milićima je preostalo samo nekoliko srpskih pravoslavnih porodica, a oko crkve se na Petrovdan okuplja mnogo više Srba nego što ih živi u celoj Beloj Krajini. Slava hrama se pretvorila u sabor Srba sa mnogo šireg prostora. Oni su danas identitetski jači nego u periodu posle Drugog svetskog rata, kada su sistematski rasrbljavani - kaže Čeliković.

foto: B.Čeliković
O povratku korenima više od reči svedoče fotografije gužve tokom lomljenja slavskog kolača, prepune crkve, litije oko hrama i dečice u nošnjama, među kojima su najbrojnije blistavobele belokrajinske, kakve su nekada mogle da se vide i u drugim delovima Vojne granice. U habsburškim arhivama je zabeleženo da su prvi srpski uskoci sklanjajući se od Osmanlija "uskočili" u Belu Krajinu s teritorija Glamoča, Unca, Srba, Hercegovine... Bela Krajina je kao kulturni fenomen danas predmet interesovanja naučnika ne samo iz Slovenije već iz cele Evrope.

foto: B.Čeliković
- U Beloj Krajini, u opštini Črnomelj, najjužnijem delu Slovenije gde reka Kupa pravi luk, nalaze se autohtona srpska naselja Bojanci, Marindol, Milići i Paunovići. Ova enklava je uspela da sačuva nacionalni identitet od sredine 16. veka do danas i predstavlja ostatak nekada mnogobrojnih krajiških naselja na levoj obali Kupe. Iako vekovima bez kontakta sa maticom, oni su uspešno čuvali srpski identitet do SFRJ, kada su im ukinuti škola i crkva. Po popisu iz 2011. u Beloj Krajini je ostalo samo oko 280 Srba, ali u poslednjih petnestak godina došli su novi i nastavili kontinuitet - kaže Čeliković.

foto: B.Čeliković

foto: B.Čeliković
On je urednik kapitalnog zbornika "Bela Krajina, Srbi u Sloveniji", prve celovite predstave najsevernijeg pravca seoba Srba, koji su migrirali pred turskim osvajanjima, od Makedonije, preko Raške do Hercegovine, Bosne, Like i Dalmacije do Bele Krajine. O značaju ove knjige svedoči to što ju je autor, na poziv slovenačke akademije nauka, nedavno predstavio u Ljubljani.
- Da je srpsko pravoslavlje bilo za Belokrajince više od religije govori dirljivo svedočanstvo o belokrajinskim drvenim klišeima za štampanje gde su pored slika svetaca i tekstova molitava bila urezana, kao svetinja, ćirilična slova kojima je u narodnom verovanju pripisivana isceliteljska moć - kaže Čeliković. - To je slika vere da je srpski identitet vrednost sam po sebi, zbog koje vredi pretrpeti sve teškoće. Pokazalo se pravilo da su Srbi nestajali na prostorima gde je potiskivana srpska crkva i zato je Petrovdanski sabor u Milićima od suštinskog značaja.

foto: B.Čeliković
DIPLOMATIJA ZA IDENTITET
ZA održanje identiteta Srba u Beloj Krajini izuzetno je važna poseta Nikole Selakovića, koji je 2021. kao ministar spoljnih poslova bio prvi srpski zvaničnik koji je ikada došao u ovu srpsku enklavu, kaže Borisav Čeliković:
- On je tada postigao dogovor o stvaranju muzeja Bele Krajine, koji će podsećati da je ovaj prostor samo mali preostali deo Vojne granice naseljene Srbima čiji potomci danas imaju drugi identitet. Za pohvalu je i rad naše ambasade u Ljubljani.

foto: B.Čeliković
Mladi čuvaju srpski identitet

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

TRAMP ZASPAO I ZAHRKAO NA SAHRANI PAPE? U njega je ušao duh "Uspavanog Džoa" ili to baš i nije tako?
"USPAVANI Donald" na delu ili baš i ne?
27. 04. 2025. u 14:11
Komentari (0)