Feljton
FELJTON - OBIČAN SRBIN JE IMAO RAZVIJENU SVEST O SEBI: Strani pisci, poznavaoci Srba, isticali su odanost veri kod običnog, neukog sveta
SRPSKI racionalistički filozof i pisac Dositej Obradović bio je prvi koji je 1783. preneo na Balkan ubeđenje velikog lingviste Johana Adelunga o jezičkom jedinstvu Južnih Slovena. Obradović je to učinio u filozofskom eseju u formi pisma („Pismo Haralampiju“).
30. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - DUBOKI KORENI RELIGIJE KAO VODODELNICE NACIJA: Srpska revolucija zbog Napoleona izgubila mogućnost da na zapadu nađe saveznika
NAPOLEON je svojim rešenjima za srpsku revoluciju počeo da određuje ne samo njen tok nego i njene istorijske ciljeve.
29. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - NAJZNAČAJNIJI DOGAĐAJ U ISTORIJI SRPSKOG NARODA: Prvo rušenje islamskog tipa feudalizma i stvaranje slobodne nacije
SRPSKA revolucija je počela 1804. godine, kada je u Francuskoj proglašeno Napoleonovo carstvo, a završila se 1815, kada je to carstvo sišlo sa istorijske scene.
28. 01. 2024. u 18:00
SRBIJA SPREMNA ZA OSAKU I BEOGRAD: EKSPO 2025. prilika da prikažemo mogućnosti u informacionim tehnologijama i predstavimo bogatu kulturu
SRBIJA je na vreme podnela prijavu za učešće na EKSPO u Osaki 2025. i biće među 153 zemlje i regiona, kao i 25 međunarodnih organizacija, koje će biti deo te velike manifestacije od 13. aprila do 13. oktobra 2025.
27. 01. 2024. u 18:00
PORUKE IZ OSAKE - VERA U BUDUĆNOST ČOVEČANSTVA: Japan je bio organizator dva Specijalizovana EKSPA
JAPAN je 1970. angažovao svoje najbolje aritekte da izgrade glavnu zgradu i paviljone za EKSPO u mestu Suita, koje je sada samo predgrađe Osake, glavnog grada istoimene japanske prefekture.
26. 01. 2024. u 18:00
SPEKTAKULARNI SPOMENICI SVIH MEĐUNARODNIH IZLOŽBI: Zapanjujuće arhitektonske strukture izgrađene i dizajnirane da živi duže
SPEKTAKULARNI događaji, kakvi su, uglavnom, za svoje doba bile skoro sve Svetske izložbe do sada, imale su u sebi i neku vrstu „kratkotrajne prelepe aure“, koja će se, kako se tada osećalo, za kratko vreme, rasplinuti i zauvek nestati.
25. 01. 2024. u 18:00
SVETSKI VALCER OD FUTOGA DO PARIZA: Štraus je na koncerima u Zemunu i Beogradu dirigovao u srpskoj narodnoj nošnji
NAJPOZNATIJI valcer na svetu „Na lepom plavom Dunavu“ Johana Štrausa melodija je koju, prema „Ginisovoj knjizi rekorda“, zna da otpevuši najviše stanovnika Zemljine kugle.
24. 01. 2024. u 18:00
SAČUVANI PAVILJONI DRŽAVE KOJA NE POSTOJI: Jugoslovenski paviljon iz Montreala danas je Pomorski muzej u gradu Grand Bank
POSLE završetka Drugog svetskog rata Jugoslavija je učestvovala samo na dve Svetske izložbe, u Briselu 1958. i u Montrealu u Kanadi 1967. godine.
23. 01. 2024. u 18:00
NADMOĆ SSSR I NEMAČKE IZMEĐU DVA SVETSKA RATA: Na izložbi u Barseloni 1929. jugoslovenski paviljon je napravljen potpuno od drveta
LIJEŽ 1905. Pre izložbe u Rimu 1911, Srbija je nastupila na Međunarodnoj izložbi u belgijskom gradu Liježu 1905. godine.
22. 01. 2024. u 18:00
TRIJUMF VIDOVDANSKOG ISTORIJSKOG MITA U RIMU: Italijanska kraljica Jelena, ćerka kralja Nikole, 1911. govorila je pesme o Kosovu
SRBIJA je na početku 20. veka doživela zaslužan, ali, za mnoge u Evropi, potpuno neočekivan trijumf na Međunarodnoj izložbi umetnosti 1911. ( Esposizione internazionale d'arte) u Rimu.
21. 01. 2024. u 18:00
SRBIJA IZLOŽILA MALO ČUDO - PRETEČU RAČUNARA: Strani dopisnici puni reči hvale – Srpski paviljon najbogatiji po zdanju i najlepši po stilu
KRALjEVINA Srbija je prvi put učestvovala na nekoj od svetskih izložbi 1885. godine u Antverpenu, u Belgiji, gde je bila jedna od 25 država, pored Francuske, Nemačke, Austrije, Kanade, Velike Britanije, Otomanskog carstva, Portugalije, Španije, Kraljevine Rumunije i Sjedinjenih Američkih Država.
20. 01. 2024. u 18:00
SRBIJA JEDINA MONARHIJA NA PETOJ IZLOŽBI U PARIZU: Naš paviljon smatran za jedan od najuspešnijih 1889. godine
PETA od deset velikih izložbi održanih u Parizu između 1855. i 1937, Pariska izložba 1889 godine , trajala je od 5. maja do 31. oktobra, privukla je više od 32 miliona posetilaca, na njoj je učestvovalo 61.722 zvaničnih izlagača, od kojih je 25.000 bilo izvan Francuske.
19. 01. 2024. u 18:00
PARISKA IZLOŽBA KAO NAJAVA DVADESETOG VEKA: Srpski paviljon u Parizu svojio je 19 zlatnih, 69 srebrnih i 98 bronzanih medalja
POSLE izložbe u Čikagu, jedna od najvažnijih svetskih izložbi svih vremena, možda i najvažnija, bila je Svetska izložba u Parizu 1900. godine.
18. 01. 2024. u 18:00
POSTALE SU MEĐUNARODNI DOGAĐAJI: U San Francisku je 1915. bila izložba u vreme najveće ofanzive Nemačke na Srbiju
ODLUKE o održavanju velikih izložbi, pa i onih koje su dostigle rang EKSPO, u početku su donosile isključivo zemlje organizatori, koje su takve događaje želele da upotrebe za dalju promociju svojih ekonomskih uspeha i napredovanja, ponekad i za dostizanje pojedinih političkih ciljeva, a zemlje učesnice svojim prisustvom i angažovanjem su dokazivale važnost i osnovanost takvih stavova.
16. 01. 2024. u 18:00
SVETSKA IZLOŽBA EKSPO STARIJA OD OLIMPIJADE: Za stanovnike Zemljine kugle decenijama su bile mnogo interesantnije, privlačnije i uzbudljivije
INDUSTRIJALIZACIJA u svetu je počela takozvanom Prvom industrijskom revolucijom, za koju se uzima da je započeta 1764. godine u Velikoj Britaniji, kada je Džejms Vat konstruisao parnu mašinu.
15. 01. 2024. u 18:00
SVETSKA IZLOŽBA DONOSI PROFIT I POSAO ZA SVE NAS: Srbija imala najveći broj glasova u sva četiri kruga glasanja za EKSPO 2027.
DAN posle objave u medijima da će Beograd biti domaćin Međunarodne specijalizovane izložbe „Ekspo 2027“, na koncertu japanskog pijaniste u sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu 23. juna 2023, čestitke piscu ovih redova počeli su da direktno upućuju prisutni Japanci, diplomate iz Ambasade Japana i poslovni ljudi, predstavnici japanskih firmi u Srbiji.
14. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - ŠĆEPAN MALI RASPISUJE PRVI POPIS U CRNOJ GORI: Šćepan je pazarni dan pomerio u nedelju u petak, da bi narod mogao da ide u crkvu
U JUNU 1770. od novca što mu je ostavio Dolgorukov, Šćepan je zamislio da stvori sud koji bi imao opšteplemenski karakter, i čiji bi zadatak bio da mirnim putem rešava sve međuplemenske sukobe i održi red u Crnoj Gori.
13. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - ŠĆEPAN U LAVIRINTU CRNOGORSKE ISTORIJE: Nijedan crnogorski vladika pre Šćepana nije uspeo da ograniči plemensku samovolju
VLADAVINA Šćepana Malog u Crnoj Gori može se podeliti na dva perioda. Prvi, koji počinje njegovim dolaskom u Crnu Goru i traje do turskog pohoda na Crnu Goru 1768. god., i drugi koji počinje tada, a završava se njegovom srmću.
12. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - ŠĆEPAN NAJJEFTINIJI CAR U ČITAVOM SVETU: Ruski ambasador u Beču Galjacin nazivao je Šćepana Malog "Crnogorski mesija"
SPISAK istorijske građe koja je bila pripremljeni za Njegoša u Veneciji obuhvatala je 245 dokumenta.
11. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - NJEGOŠEVA RADOZNALOST ZA SUDBINU LAŽNOG CARA: Dubrovčani su se dodvoravali Šćepanu i molili da ih zaštiti kod ruske carice
VELIKI pravni pisac Valtazar Bogišić bio je zainteresovan za proučavanje Šćepana Malog. On je u Historijskom arhivu Dubrovnika pronašao 10 ćiriličnih pisama Šćepana Malog “vlasteli rahuzinskoj” pročitao ih, proučio i objavio pod naslovom “Prepiska lažnoga cara Stjepana Malog s Dubrovačkom Republikom (1771-1773)”.
10. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - Misterija o Šćepanu kao potomku Balšića
JEDAN od savremenika Šćepana Malog bio je Ruđer Bošković, matematičar, fizičar, filozof i pesnik, rođen u Dubrovniku.
09. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - TEATRALAN I RAZMETLJIV LAŽNI CAR ŠĆEPAN MALI: Postoje podaci da je o Šćepanu pisao i italijanski pustolov Đakomo Kazanova
SRPSKI patrijarh Vasilije Brkić, koji je dugo vremena proveo u Crnoj Gori sa Šćepanom Malim objasnio je šta znači ime Šćepan Mali na sledeći način: “Stefan na grčkom znači krunisan i da on sebe naziva najmanjim da bi se što više unizio, ali samo u onom smislu u kojem je to i po Jevanđelju zapoveđeno: Ko se smiri uzneće se, a ko se uznese smiriće se”.
08. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - DOUŠNICI PUNI DUKATA KRSTERE PO CRNOJ GORI: Šćepanu Malom su pripisivana čudotvorna svojstva koja su se graničila sa fantazijom
SVA evropska štampa toga doba, kako ona u Beču i Veneciji, tako i ona u Londonu, Parizu i Moskvi, donosila je vesti o “nepoznatom” koji se pojavio u Crnoj Gori nagađajući ko bi to mogao biti.
06. 01. 2024. u 18:00
FELJTON - POREKLO ŠĆEPANA MALOG OSTALO ZAGONETKA ISTORIJE: Čovek je rođen za zabludu i to je bila zvezda vodilja Šćepana prema Crnogorcima
O ŠĆEPANU Malom su prvo počeli da pišu Rusi, pa je prvi ozbiljniji rad napisao ruski istoričar, pripovedač i dramaturg D. L. Mordovcev.
05. 01. 2024. u 18:00