SPORAZUM IZ VAŠINGTONA LEKCIJA EU: Žak Rupnik za "Novosti" o pregovorima između Beograda i Prištine
SPORAZUM o normalizaciji ekonomskih odnosa između Beograda i Prištine, potpisan nedavno u Vašingtonu, značajan je za obe strane, ali i za Sjedinjene Američke Države.

Foto G. Čvorović
Francuski geopolitikolog Žak Rupnik, specijalista za pitanja centralne i istočne Evrope, u razgovoru, za "Novosti", ističe i da je Ričard Grenel vodio pregovore, ali je simbolično Trampovo prisustvo bilo izuzetno važno.
- Tramp je do sada imao dosta prosečan spoljnopolitički bilans, sa neuspesima od Irana do klimatskih promena. Ovim sporazumom je pokazao da i neki uspesi mogu da se pripišu na njegov konto - kaže Rupnik.
* Koji su realni dometi ovog sporazuma?
- Ne nalaze se svakoga dana predstavnici Beograda i Prištine da bi potpisali dokument, i to još s američkim predsednikom. To je najvažniji dokument još od potpisivanja briselskih sporazuma iz vremena Ketrin Ešton. Bila je to tada možda diskretnija diplomatija, ali sa istim ciljem.
* Čini se da su sada rezultati, ipak, opipljiviji?
- Ekonomski rezultati ovog sporazuma su veoma pozitivni i treba ih ohrabriti. Ovo je veoma važan dogovor, jer doprinosi procesu smanjivanja tenzija i nesporazuma, uz otvaranje saradnje. To se uklapa u logiku Evropske unije. U tom smislu sadržaj sporazuma iz Vašingtona je veoma koristan, pod uslovom da bude brzo propraćen sličnim događajem u Briselu, gde bi se obe strane, kao što su to učinile u Beloj kući, saglasile da imaju za cilj da među sobom reše otvorena pitanja, sa pravima manjina, ekonomskom saradnjom i komunikacijom.

Foto G. Čvorović
* Je li to na delu mali "diplomatski rat" između EU i SAD oko Kosova?
- SAD su u početku predložile političko rešenje, a EU ekonomsko, uz povezanost, saobraćaj, trgovinu. U sporazumu potpisanom u Vašingtonu nema razmene teritorija, već sve ono što u principu predlaže EU. Postojao je ranije pokušaj Vašingtona da se predloži dogovor između Beograda i Prištine koji bi se odnosio i na razgraničenje. Ova ideja, međutim, nekima u Evropi nije prijala.
* Nemačkoj?
- Ne samo njoj. Protivio se veliki broj zemalja, uključujući i Evropsku komisiju. Ne zato što su u principu protiv, već zato što bi to moglo da stvori presedan. A znamo da će se na Balkanu, ako promenite jednu granicu po etničkom principu, pojaviti duga lista kandidata koji će poželeti to isto. Kako biste to onda objasnili Albancima u Makedoniji, ili narodima u Bosni.
CRNA GORA
A KAKO gledate na trenutna dešavanja u Crnoj Gori?
- Šta god mislili o bilo kome, tridesetogodišnja vladavina je preduga. Čerčil je govorio da je u politici dugo i nedelju dana.
* Neki su našli da je to u redu, Francuska na primer?
- Istina, bila je fleksibilnija. Bez aplauza, ali na pragmatičan način, po principu, hajde da vidimo šta bi iz toga moglo da se izrodi. Ako dva aktera između sebe pronađu miran i demokratski kompromis, ne možemo tome da se protivimo. Principi iz Helsinkija govore o nepovredivosti granica, a ne o njihovoj nedodirljivosti. Mogu se, dakle, međusobnim sporazumom napraviti modifikacije, ako se obe strane slažu. Bio je, možda, pokušaj da se sklopi i takav sporazum. Tači se nalazio u avionu, ali je morao da se vrati.
* Dakle, ipak postoji svojevrsno takmičenje između SAD i Evropske unije?
- Optužnicu protiv Tačija je podigao Haški tribunal, a ne EU. Ali, ima nadigravanja između Brisela i Vašingtona, bez svake sumnje, i ono ne datira od juče. Angažman SAD u tom procesu je bio jak od devedesetih. Imaju tu, na jugu Balkana, jako vojno prisustvo, ali imaju i političku ulogu. Pad vlade Aljbina Kurtija nije, možda, samo rezultat lokalne politike. Tokom poslednjih desetak godina se činilo da se manje interesuju za ovaj region i da imaju druge spoljnopolitičke prioritete. Moguće je da svi Evropljani ne vide sa mnogo entuzijazma ovaj američki reangažman oko Kosova. Američki predsednik je, u opštem smislu izjavljivao da je EU "neprijatelj" SAD, uz Rusiju i Kinu, ne samo njen ekonomski takmac. Zato bismo mogli reći da je ovde reč i o paralelnoj i rivalskoj diplomatskoj inicijativi.
SMIRIVANjE TENZIJA
A KOLIKO postignuti sporazum u Vašingtonu doprinosi poboljšanju situacije na čitavom Balkanu?
- Prisustvo lidera dveju strana oko istog stola može da bude samo znak smanjenja tenzija. U tom smislu, to može da bude samo korisno. Cilj je da se do konačnog rešenja problema stigne uspostavljanjem saradnje, do trenutka ulaska u EU, kada bude postojao strateški i politički ulog za obe strane.
* Zna li EU šta tačno želi sa Kosovom, imajući u vidu da sve ovo predugo traje?
- EU želi da dve strane nađu način da sklope obavezujući sporazum u dugom procesu. Počevši od praktičnih stvari, kao što su prelazi, energetika, transport. To je njena generalna strategija.
* Mogu li Amerikanci da nas u dogledno vreme iznenade nekim novim "Dejtonom"?
- Pre svega je na Beogradu i Prištini da odluče da li žele nešto tako da urade pod pokroviteljstvom Amerikanaca. Ali, dosta toga zavisi i od SAD, da li će imati želju da to učine. Nije nemoguće da uskoro u Vašingtonu bude novi američki predsednik, Džo Bajden, a on mnogo više drži do dobrih atlantskih odnosa, nego Donald Tramp.

DžEJ DI VENS UDARIO NA ZELENSKOG: To što on radi je apsurdno
U INTERVJUU za internet portal UnHerd , američki potpredsednik Džej Di Vens nazvao je napade ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na SAD „neproduktivnom retorikom“ i „apsurdnim“.
15. 04. 2025. u 10:27

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"SINA SMO SAHRANILI U NIKŠIĆU" Željko Samardžić o najvećoj životnoj tragediji: "To je bila tuga za sve nas"
PEVAČ progovorio o bolnoj temi.
15. 04. 2025. u 10:18
Komentari (0)