Feljton

Tekstovi

Buktinja vere u Boga

Čednost i herojstvo predaka vladike Nikolaja odolevali su, ma kad i ma gde, svakom narodnom neprijatelju. Nikola je bio prvi od devetoro dece, od kojih je osmoro poumiralo od raznih bolesti.

| 02. 06. 2003. u 00:00

Dete taoc hajduka

Nikolajev otac Dragomir Velimirović morao je svojevremeno da plati razbojnicima 100 dukata, jer su pretili da će mu oteti i ubiti sina, koga je majka Katarina jednom već uspela da im otme iz šaka.

| 03. 06. 2003. u 00:00

Učitelj odlučio sudbinu

U prvi razred osnovne škole u manastiru Ćelije, mali Nikola dospeo umesto svog brata od strica Atanasija. Otac Dragomir nije imao para za dalje školovanje u gimnaziji u Valjevu, iako je Nikola bio najbolji đak.

| 04. 06. 2003. u 00:00

Dar besednika i pisca

Poznati beogradski prota Aleksa Ilić, koji je imao veliki uticaj na Nikolu Velimirovića tokom njegovog školovanja u bogosloviji, plašio se da se ovaj ne oženi i pitao

| 05. 06. 2003. u 00:00

Ponovo u školskoj klupi

Sa diplomama dva najpoznatija fakulteta u Evropi, iz Berna i Oksforda, Nikola Velimirović je u Beogradu dočekan sa zavišću, i pored dva doktorata morao je da u Drugoj beogradskoj gimnaziji opet polaže sedmi i osmi razred.

| 06. 06. 2003. u 00:00

Sveta majka Rusija

Rusija je bila Nikolajeva druga velika škola, koja je svojom toplinom odudarala od hladnog i pragmatičnog duha Zapada, pa je on ubrzo korigovao svoj odbojni stav prema njoj, uverivši se da “Svetlost dolazi sa Istoka”.

| 07. 06. 2003. u 00:00

Misionar u belom svetu

Na svojim misijama u Evropi i Americi, u vreme Prvog svetskog rata, Nikolaj Velimirović uspešno se suprotstavljao satanizaciji Srba austrougarske propagande, a vatrenim govorima je podstakao da se za solunski front prijavi 20.000 dobrovoljaca.

| 08. 06. 2003. u 00:00

Sin svoga naroda

Nikolaj je, kao pravi Šumadinac, bio čisti predstavnik svoje rase, i u njegovom karakteru bile su oličene sjajne i tmurne crte srpskog čoveka. Zapanjeni Englezi kad im je veliki besednik pokazao fotografiju Ćele-kule.

| 09. 06. 2003. u 00:00

Na kraju pristanak

Dugo se dr Nikolaj Velimirović opirao izboru za vladiku, koji je najzad obavljen 25. marta 1919. godine i to posle silnih ubeđivanja viđenijih ljudi iz crkvenih i političkih krugova.

| 10. 06. 2003. u 00:00

Pesma Bogu LJubostinji

Vladičini zapisi o posetama srpskim svetinjama obiluju zanimljivim zapažanjima i lucidnim komentarima, pa je manastir LJubostinju nazvao

| 11. 06. 2003. u 00:00

Ostavka nije prihvaćena

Nekoliko meseci posle dolaska u Ohrid 21. jula 1921. vladika Nikolaj podneo je ostavku Arhijerejskom saboru, u kojoj piše da je mislio da Crkvi može više da koristi sa nižeg jerahijskog položaja.

| 12. 06. 2003. u 00:00

Za svakog vreme i srce

Ohriđani su veoma voleli Nikolaja, narod mu je prilazio sa velikim poverenjem, a vladika je njihove žalbe na vlast primao k znanju, proveravao i intervenisao, štiteći sirotinju, kojoj je podelio i sve pare od izdavača.

| 13. 06. 2003. u 00:00

Stopama Svetog Save

Uređujući francusko i nemačko groblje u Bitolju, govorio je: Mrtav neprijatelj nije neprijatelj, smrt ih je pomirila!

| 14. 06. 2003. u 00:00

Opelo posle 130 godina

Sa grupom speleologa i arheologa, vladika je pokupio sve kosti žena i dece iz jedne pećine u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, koje su Turci pogušili u srpskom ustanku, iznad nje postavio veliki krst sa raspećem i održao čuvenu besedu.

| 15. 06. 2003. u 00:00

Idejni tvorac puča

Povodom potpisivanja Trojnog pakta 25. marta 1941. vladika Nikolaj održao je patriotski govor, u kome je jugoslovensku vladu nazvao izdajničkom, a Adolfa Hitlera

| 16. 06. 2003. u 00:00

Srbi nisu što i Nemci

Za sve Nemce misli firer i svi ga slušaju, Srbi su individualisti, svako misli svojom glavom i zato je mnogo partija u našoj državi.

| 17. 06. 2003. u 00:00

Tortura u logoru smrti

Kada su propali svi pokušaji da se patrijarh Gavrilo i vladika Nikolaj privole na saradnju, Nemci su doneli odluku da ih deportuju u zloglasni logor Dahau.

| 18. 06. 2003. u 00:00

Mučenik logora Dahau

Opisujući robijanje u zloglasnom logoru, vladika Nikolaj se prisećao. U logoru je bilo ovako: sediš u nekom uglu i ponavljaš sebi: Ja sam prah i pepeo, Gospode uzmi moju dušu.

| 19. 06. 2003. u 00:00

Stojadinovićevo kajanje

Bivši predsednik kraljevske vlade Milan Stojadinović dolazio kod vladike da se pokaje zbog Konkordata sa Vatikanom i da moli da bude vraćen u crkvu.

| 20. 06. 2003. u 00:00

Zvone zvona Vladici

Jednodušnom odlukom Svetog arhijerejskog sabora da se sveti vladika Nikolaj upiše u kalendar svetih primljena je sa radošću i u narodu i u crkvi.

| 21. 06. 2003. u 00:00