Feljton

Tekstovi

Pastir u najmu

Preci vođe Prvog srpskog ustanka doselili su se u Šumadiju, u selo Viševac (Smederevska Jasenica), najverovatnije sa hercegovačko-crnogorskih brda posle austro-turskog rata 1737-1739. godine.

| 24. 08. 2003. u 00:00

Bekstvo iz Srbije

Neposredno po ženidbi, zbog ubistva Turčina i izbegavanja prava prve bračne noći, Đorđe je bio primoran da beži iz Srbije. Bežeći pred Turcima, Karađorđev otac Petar otkazao poslušnost i pripretio izdajom.

| 25. 08. 2003. u 00:00

Teška, tragična odluka

Đorđe je veoma retko govorio o oceubistvu, jedared je rekao Jokiću: **Vidiš onu jarugu, onde je moj otac zakopat**. Srbi ratnici u dve vojske - turskoj i austrijskoj.

| 26. 08. 2003. u 00:00

Prošlo vreme hajdučije

Pošto je porodicu smestio u Topoli, Karađorđe se okanio hajdučije. Za junaštvo u austrijskoj vojsci dodeljena mu je medalja za hrabrost i oficirski čin. Neuspeo pokušaj Turaka da uhvate i pogube Crnog Đorđa na Rudniku.

| 27. 08. 2003. u 00:00

Raji šume gradovi

Otkupom od sto groša Karađorđe se dočepao slobode i retko je otad noćivao u kući, nego po šumi oko Topole. Kako su se dahije domogle žalbe srpskih knezova i sveštenika, koja je preko spahija bila upućena sultanu.

| 28. 08. 2003. u 00:00

Počinje srpska buna

Strah od izdaje bio je toliki da je proveravan svaki nepoznat pojedinac koji bi se pojavio na skupu.

| 29. 08. 2003. u 00:00

Barjak crnom Đorđu

Starešinstvo je prvo bilo ponuđeno harambaši Stanoju Glavašu, ali ga je on odbio, pa trgovcu Teodosiju Marićeviću i naposletku Đorđu Petroviću.

| 30. 08. 2003. u 00:00

Ponuda lukavih dahija

Delegacija belobradih Turaka ponudila je Karađorđu 500 kesa novca da primiri narod. Aganlija važio za miroljubivog dahiju. Narod je vatreno stao uz ustanike, širom Šumadije, Mačve, Posavine...

| 31. 08. 2003. u 00:00

Ubi Vožd Teodosija!

**Kojekude, po duši te! Kad si ti bolje znao od mene uređivati i zapovedati, zašto si mene nagonio da se ovoga posla primim**, reči su Crnog Đorđa upućene Teodosiju Marićeviću koji je prvi potegao oružje.

| 02. 09. 2003. u 00:00

Stambol traži glave dahija

Bećir-paša je izdao buruntiju Ibrahim-agi u Adakaleu da dopusti Milenku Stojkoviću da pogubi dahije. Odrubljene glave dahija, donete u Beograd, a odatle u carski grad na Bosforu. Vlast u Beogradu preuzeo krdžalijski nasilnik Alija Gušanac.

| 02. 09. 2003. u 00:00

Termopile srpskih hajduka

Tako je Ranke okarekterisao bitku na Čokešini u kojoj su srpski junaci izginuli do poslednjeg od neuporedivo brojčano jačih Turaka. Na Ostružničkoj skupštini Karađorđe je ustaničku vojsku podelio u 12 nahija pri čemu je svaka nahija imala po jedan tabor.

| 03. 09. 2003. u 00:00

Prvi trijumf ustanika

Tri puta su Turci jurišali na ustanička utvrđenja kod Ivankovca i tri puta bili odbijeni, da bi potom pod zaštitom noći napustili Paraćin. Portu su plašili uspesi Srba, pa je odmah izdata naredba o angažovanju novih snaga za pohod protiv ustanika.

| 04. 09. 2003. u 00:00

Sultan sprema odmazdu

Selim Treći odbio je austrijsko posredovanje u korist Srba, rešen da pokori pobunjene podanike. Šta je srpska deputacija tražila od austrijskog monarha? Ustanici naručili 30 topova u Lajbahu, ali isporuka stopirana.

| 05. 09. 2003. u 00:00

Džihad protiv Srba

Porta je naredila pašama oko Srbije koje mere da se preduzmu protiv nevernih Srba, a te mere pratila je i fetva šeik-ul-islama o ratno-verskom pohodu. U pripremama za rat, sultanovu vojsku pripremali su Napoleonovi oficiri.

| 06. 09. 2003. u 00:00

Prvi program ujedinjenja

Vožd Karađorđe i Savet bili su uvereni da bi ratni uspeh doneo ujedinjenje tri države - Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Na poziv za borbu protiv Turaka, mitropolit crnogorski se radovao obnovi srpske slave, ali ne i da učestvuje kao saveznik.

| 07. 09. 2003. u 00:00

Beograd po opsadom

Ušančeni, ustanici su u opsadi držali Beograd računajući da će se Turci predati. Neuspeo juriš, posle topovskog granatiranja beogradske varoši. Vožd traži od Petrograda pomoć u novcu, vojnoj opremi, oficirima..

| 08. 09. 2003. u 00:00

Pogibija Hajduk Veljka

Prilikom jednog od svakodnevnih obilazaka šančeva, oko 10. avgusta, legendarnog junaka Krajine slučajno je pogodilo topovsko đule.

| 09. 09. 2003. u 00:00

Zamukla srpska zvona

Karađorđevo bekstvo iznenadilo i pokolebalo hrabre branioce otadžbine. Miloš Obrenović odlučio da ostane u pokorenoj zemlji.

| 10. 09. 2003. u 00:00